To mišljenje dijele i advokati, koji poručuju da sudije imaju mogućnost da izreknu i znatno veće kazne, naročito za one koji pijani sjednu za volan i izazovu saobraćajnu nesreću sa teškim posljedicama, prije svega poginulim i povrijeđenim. Drugim riječima, poruke sudova za nesavjesne vozače nisu adekvatne.
Nije poznato da su sudovi u novije vrijeme izrekli zatvorsku kaznu veću od 4,5 godine za nekoga za koga je dokazano da je odgovoran za nečiju smrt u sabraćajnoj nezgodi koju je izazvao, i to pod dejstvom alkohola.
Okružni sud Banjaluka je nedavno osudio jednog muškarca iz Laktaša na godinu zatvora jer je, kako je navedeno u presudi, pijan iz nehata izazvao sudar u kojem je poginuo vozač drugog vozila, dok je jedna osoba teže povrijeđena.
Istovremeno, sud u Sarejevu je nedavno prvostepeno osudio čovjeka na 14,5 godina zatvora jer je u saobraćajnoj nesreći ubio dvije djevojke.
Milan Petković, advokat iz Banjaluke, za Srpskainfo kaže da sudske odluke nikada ne treba komentarisati u smislu kakve su kazne. Ali, kako ističe, saglasan je da u slučaju korišćenja alkohola ili izuzetno drske i brze vožnje treba izricati „teže“ kazne.
Kaznene odredbe za počinjena krivična djela u saobraćaju su dobre, čak i rigorozne, samo ih treba pravilno primjeniti – ocjenjuje on.
Po zakonu, zaprijećena je kazna zatvora od dvije do 12 godina zatvora za ugrožavanje bezbjednosti u saobraćaju za krivično djelo stradanje ljudi.
Osim zatvora, zakon propisuje i oduzimanje vozačke dozvole od šest mjeseci do pet godina, a ako je nastupila smrt jedne osobe ili više ljudi onda oduzimanje dozvole od jedne do osam godina.
– Saglasan sam da kazne treba da budu adekvatne generalnoj prevenciji na buduća moguća djela – poručuje Petković.
Kaže da u narušavanju bezbjednosti u saobraćaju postoje primjeri gdje se izriču blage kazne za umišljajno djelo – pod dejstvom više od 1,5 promil alkohola i „teške“ kazne za počinjena djela iz nehata.
– Recimo, sud u Doboju je čovjeka poslao na devet mjeseci zatvora, koji je vozio dozvoljenom brzinom, bez dejstva alkohola, a izazvao potpuno iz nehata saobraćajnu nesreću usljed okretanja vozila. Čovjek je ostao bez posla, otac je maloljetnog djeteta, a ženu mu je trudna – navodi primjer Petković.
Dodaje da se u takvim situacijama trebaju izricati uslovne kazne, jer se svakom od nas može desti da, usled loših vremenskih prilika, auto pređe na drugu stranu i prevrne se.
U Agenciji za bezbjednost saobraćaja RS naglašavaju da sve mjere koje se u ovoj oblasti pokažu neefikasnim, treba mijenjati.
– Neke zakonske mjere usmjerene ka poboljšanju bezbednosti saobraćaja dosad su dale izuzetno dobre rezultate. Na prvom mjestu je oduzimanje vozačke dozvole za prekoračenje brzine za 20 kilometara na čas. Slijedi privođenje pijanih vozača u policiju radi trežnjenja. U svakom slučaju, kazna mora da “boli” – kategoričan je Milija Radović, direktor ove Agencije.
Dodaje da bi se sve zakonske mogućnosti morale ispoštovati kako bi se smanjio broj saobraćajnih nesreća sa poginulima i povrijeđenima.
Od 2013. do kraja oktobra ove godine na drumovima Srpske život su izgubila 782, dok je iz saobraćajki sa teškim posljedicama izašla 3.831 osoba.
Sudska praksa
Sudovi u Republici Srpskoj su tokom prošle godine osudili 322 osobe zbog počinjenih krivičnih djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja. Od toga su u zatvor poslali njih 46, novčano su kaznili 128 počinilaca, njih 145 su uslovno osudili, dok je troje proglašeno krivim, a oslobođeno od kazne.
Ove podatke publikovao je Zavod za statistiku RS.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu