EU želi da se 27 zemalja koje će ostati u Uniji nakon odlaska Ujedinjenog Kraljevstva ekonomije ujednače jer vjeruje da velike razlike otežavaju utvrđivanje politika i mogu biti izvor budućih kriza.
Velike razlike takođe donose potporu evroskeptičnim i populističkim strankama koje bi mogle zaprijetiti EU.
BDP 11 članica, većinom iz središnje i istočne Evrope, koje su se pridružile bloku od 2004. raste brže po prosječnoj stopi od šest posto.
To je rezultiralo kumulativnim povećanjem realnog prihoda po stanovniku, u nekim slučajevima i više od 200 odsto od 1999. do 2016., pokazala je studija.
To je u kontrastu s prosječnih dva odsto na bogatijem zapadu koji je BDP po stanovniku u istom peirodu povećao za samo 50 posto, kaže se u studiji.
Finansijska kriza koja je počela 2010. je, međutim, produbila razlike u evrozoni između bogatijeg i stabilnijeg sjevera i siromašnijeg juga, prenosi SEEbiz.eu.
Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, BDP po stanovniku se u Njemačkoj od 2010. do 2016. povećao 19 posto, 14 posto u Holandiji i Francuskoj i 13 odsto u Belgiji i Austriji.
U južnim zemljama, koje su 2010. već imale niži BDP po stanovniku, taj je rast mnogo sporiji te dodatno produbljuje razlike. U Italiji je rast bio samo šest odsto, u Portugalu 10, a Grčka je pala za sedam.
Ovaj obrazac, koji pokazuje ujednačavanje istoka i zapada, ali razilaženje sjevera i juga u eurozoni, može se primijetiti po nizu pokazatelja, poput realnih plaća, ulaganjima i potrošnji”, kaže se u analizi koju je pripremio Centar za europske političke studije (CEPS).
Ni približavanje istoka i zapada ni razilaženje sjevera i juga nije povezano s evrozonom, kaže studija i predviđa da će se približavanje istoka i zapada nastaviti idućih godina, a u nekim slučajevima ponovno početi i ono između sjevera i juga.
Studija nije mogla predvidjeti hoće li proces približivanje istoka i zapada jednom dovesti i do ujednačenja bogatstva.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.