Pošto nisu uspjele pronaći kupca za posrnulog finansijskog diva, koji je teško opteretio portfelj rizičnih potraživanja povezanih s drugorazrednim hipotekarnim kreditima, američke vlasti uskratile su mu pomoć i dopustile da propadne.
Nakon dramatičnog vikenda i posljednjih pokušaja da se banku spasi, u ponedjeljak, 15. septembra, 2008. u 1.45 ujutro po lokalnom vremenu, ”Lehman Brothers” zaprepastio je svijet i svojih 25.000 zaposlenika podnijevši zahtjev za stečajem s teretom dugova od čak 510 milijardi evra.
Bio je to najveći stečaj u američkoj istoriji. Berzovni indeks Dow Jones pao je nevjerovatnih 500 bodova, najviše od terorističkih napada 11. septembra 2001. Šokirani brokeri koji su napuštali Wall Street noseći kutije sa svojim stvarima postali su simbol krize.
Neki su bili zatečeni. A neki su pak, poput Lorensa Mekdonalda, bivšeg brokera i jednog od autora knjige o tom slučaju objavljene 2009. pod naslovom “Kolosalni neuspjeh zdravog razuma: Nevjerovatna insajderska priča o krahu Lehman Brothersa”, isticali da je uprava banke odavno bila upozorena da su se upustili u prevelike rizike kako bi povećali kratkoročne profite.
Čelnici ”Lehmana”, oni s 31. sprata zgrade banke, “vozili su nas brzinom od 261 kilometara na sat ravno u najveći ledenjak drugorazrednih hipotekarnih kredita u istoriji, rekao je za France Presse 2009.
– Novac je zarađivalo 24.992 ljudi, a osmorica tipova su ga gubila – rekao je, žaleći se da je uprava uložila sve na kartu toksične imovine.
Od 2005. do 2007, na vrhuncu ”balona” na tržištu nekretnina, hipotekarni krediti odobravani su ljudima koji su željeli kupiti nekretninu, a da je nisu mogli priuštiti.
Potom se te kredite “pakiralo” u vrijednosne papire i preprodavalo ulagačima. ”Lehman Brothers” je u tom periodu kupio nekoliko brokerskih kuća koje su se time bavile i ostvarivao rekordne dobiti.
No, sredinom 2007. počeli su se gomilati gubici. Kobni udarac dogodio se devet mjeseci kasnije, 16. marta 2008. kada se na rubu stečaja našla investicijska banka ”Bear Stearns”.
Između čekića i nakovnja
”Bear Sterns” se, takođe, našao u takvoj poziciji zbog golemih spekulacija s vrijednosnim papirima baziranim na drugorazrednim hipotekarnim kreditima. Kupio ga je JPMorgan, za ”sitniš”, u transakciji u kojoj je posredovala američka središnja banka Federalne rezerve (Fed). Taj posao potresao je tržišta koja su počela spekulirati s propašću ”Lehmana”.
Fed i ministarstvo finansija pokušali su pronaći kupca za ”Lehman”, ali pregovori s jednom južnokorejskom bankom, a potom i s ”Bank of America” i s ”Barclaysom”, završili su neuspjehom.
Premda je vlada samo sedam dana ranije nacionalizovala hipotekarne divove ”Fannie Mae” i ”Freddie Mac”, paradržavne korporacije koje su zajedno garantovale za hipotekarne kredite u vrijednosti od pet biliona evra, na kraju je ipak odlučila dići ruke od Lehmana i pustiti ga da propadne.
Nekoliko dana poslije, “Ujak Sam” spasio je osiguravajućeg diva AIG sa 154 milijardi evra, a potom je osigurao još 600 milijardi evra za kontroverzni plan dokapitalizacije banaka (Troubled Asset Relief Program, TARP) kako bi podupro posrnuli finansijski sistem.
Vlasti su se našle između čekića i nakovnja suočivši se sa žestokim kritikama zbog toga što su žrtvovale ”Lehman Brothers”, a istovremeno spasile druge banke poput ”Goldman Sachsa”.
– Najviše nas se kritikuje zbog toga što smo dopustili da ”Lehman” propadne – rekao je tadašnji ministar finansija Henri Paulson, kojeg je na dužnost postavio, i dodao: “Puno ljudi postavlja pitanje zašto nisu mogli spasiti ‘Lehman’ kada su spasili ‘Bear Sterns’ i AIG”.
– Kada im odgovorimo, većina ljudi nam ne vjeruje – rekao je za Nacionalni javni radio (NPR).
Zvaničnici su zaključili da je ”Lehman” bio preslab i da je imao tako skromne kolaterale da bi spasavanje bilo jednostavno neizvodivo.
Timoti Gajtner, koji je tada vodio njujorški Fed, a poslije za vrijeme predsjednika Baraka Obame postao ministar finansija, rekao je da su zvaničnici imali malo opcija na raspolaganju.
– ”Lehman” je bio jako slab čak i u odnosu na druge slabije institucije u tom kontekstu. Svijet je bio strašno krhak. Bilo je jako teško pronaći nekoga dovoljno snažnog u tom opasnom trenutku ko bi mogao preuzeti velik dio tog rizika – rekao je za NPR.
S druge strane, neki drugi analitičari, uključujući Lorensa Bola, načelnika odsjeka za ekonomiju Univerziteta ”Johns Hopkins”, tvrde u izvještaju o ”Lehmanu” iz 2016. da razlozi koje se navodi nemaju smisla te da je vjerovatnije da se na Fed vršio politički pritisak da dopusti da banka propadne.
– Drugi faktor je da ni Paulson ni zvaničnici Feda, iako zabrinuti zbog posljedica ”Lehmanova” kraha, nisu posve predvidjeli štetu koju će to izazvati – kaže Bol, piše index.hr.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.