I sipanje goriva donedavno je bio obavezan dio prekogranične trgovine, ali sada su razlike u cijeni neznatne. Ipak, mnogi se spremaju da naredne vikende provedu u šopingu kod komšija, jer je decembar tradicionalno, mjesec kupovine.
Koliko ovakvih vikend turista svake subote ili nedjelje pređe granicu i koliko pazare, teško je procijeniti, ali prema zvaničnim podacima samo kroz Gradišku godišnje, zbog graničnog prelaza, prođe 40 miliona ljudi.
Neka svaki četrdeseti zastane, bar na kiosku ili u pekari, to je million mušterija godišnje. Za grad od pedesetak hiljada stanovnika to je veliki promet – kaže Bojan Trgić iz Udruženja građana Mikro mreža u Gradiški.
Da je trgovina sa komšijama značajan biznis svjedoči i činjenica da Gradiška, iako četiri puta manja od Banjaluke ima šest velikih tržnih centara, a gradnja sedmog se privodi kraju. Tržni centri rade i nedjeljom, a naročito su posjećeni u dane kad je u Hrvatskoj praznik, a u BiH radni dan.
Buvljak i pijaca prepuni su mušterija, koji govore slovenački. Svaka druga kuća u Gradiški ima u prizmelju pekaru, roštiljnicu ili sekend hend radnju, u kojima su takođe komšije iz EU česti kupci.
– Sad će nastati gužva. Pred Božić i Novu godinu najviše se kupuju kafa, slatkiši i alkohol, a tokom cijele godine cigarete i duvan, pogotovo na crno, bez markice – kaže jedna prodavačica na pijaci.
I dok u Gradišku u Republici Srpskoj u kupovinu dolaze mještani Stare i Nove Gradiške, Okučana, Pakraca, Lipika i drugih mjesta u Hrvatskoj, u suprotnom pravcu putuju građani RS iz pograničnih mjesta, da u EU pazare tehničku robu i garderobu, uz obavezan povrat poreza.
Slična je situacija i u Brodu, Brčkom i drugim pograničnim mjestima uz Savu, te u zapadnoj Hercegovini, gdje se državna granica prelazi i po nekoliko puta dnevno.
Komšije iz prijeka dolaze u BiH i kod frizera, stomatologa, ili automehaničara, a nije im teško da potegnu i do Laktaša ili Banjaluke, pedesetak kilometara od granice, gdje su ove usluge viskog kvaliteta, a duplo jeftinije nego u EU.
Hrvati, a sve češće i Slovenci, dolaze u Gradišku i Brčko i zbog provoda. Tako je u jednom od najpoznatijih restorana uz granicu vikendom dolaze autobusi čak iz Pule i Rijeke sa vikend turistima željnim provoda. Ponuda u restoranu prilagođena je prvenstveno njima. Odlazak preko granice na večeru u Hercegovini je već odavno praksa, jer recimo, od Imotskog u Hrvatskoj do Posušja u BiH, gdje su ugostiteljske usluge duplo jeftinije, udaljenost je samo 12 kilometara.
Za građane Hrvatske i Slovenije u BiH su najveći magnet ćevapi, burek i za nihove uslove jeftino pivo.
Dodatni motiv za kupce s obje strane granice je povrat PDV-a, zbog čega mnogi mještani pograničnih gradova BiH u evro – komšiluku kupuju kompjutere, fotoaparate, kamere, mobilne telefone i garderobu. To je način da se prilično uštedi, jer je u Hrvatskoj PDV čak 25 odsto.
Ekonomisti tvrde da pogranična trgovina nije nikakav balkanski specijalitet, jer postoji svuda u svijetu u područjima uz granicu.
-Sasvim je normalno i opravdano da ljudi koji žive uz granicu koriste benefite takvog života, a jedan od njih je i mogućnost da koriste različite uslove koji psotoje u različitim državama. Jasno je da je, na primjer, u siromašnijim zemljama hrana jeftinija – kaže ekonomist Zoran Pavlović i dodaje da je povrat PDV-a jedan od glavnih benefita, pogotovo ako se, nakon kupovine u komšiluku, “izbjegne” plaćanje PDV-a i kod kuće.
-Kad sam jednom pitao ljude u zapadnoj Hercegovini da li im je žao što nisu u istoj državi sa Hrvatskom, rekli su mi da nije žao, naprotiv, tvrdili su da im je i bolje i isplativije da imaju granicu – dodaje Pavlović.
U prvih sedam mjeseci 2018. godine, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH strani državljani su pri napuštanju BiH podnijeli 203.799 zahtjeva za povrat PDV-a u ukupnom iznosu od oko devet miliona KM. Samo na dva šoping prelaza u srednjoj Posavini podneseno je više od trećine tih zahteva, odnosno 74.093 turista je tražilo povrat PDV-a.
Ušteda, provod i uživancija
Posjetioci iz komšinskih zemalja, pogotovo iz Slovenije i nekih dijelova Hrvatske u pogranična mjesta BiH dolaze, tvrde, ne samo zbog uštede, nego i zbog zabave i atmosfere, pogotovo za vikende i praznike. Među takvim vikend posjetiocima je i Slavko P., Slovenac porijeklom iz Krajine, koji svaki slobodan trenutak provodi u Banjaluci.
– Ponekad dođem i sa prijateljima. Nije daleko, hrana je dobra, atmosfera odlična, ljudi gostoljubivi, a u skoro svim lokalima može da se puši, što je u Sloveniji već odavno nezamislivo, a nama pušačima je to prava uživancija – kaže Slavko.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.