Ove godine na konkurs je prijavljeno više od 600 riječi, potom napravljen izbor od 130, koje trenutno ocjenjuje žiri, nakon čega će javnost dobiti priliku da glasa za riječi koje smatra da bi trebalo da postanu dio srpskog jezika.
Takmičenje organizuje sajt “Mala biblioteka”, a jedan od organizatora, Veljko Žižić rekao je za B92.net da je njihova ideja široko prihvaćena u društvu i da sa svih strana stižu pohvale, ali se osvrnuo i na negativne komentare koji se, kaže, najčešće odnose na to da se kovanjem ovih riječi “ugledamo na Hrvate”, kao i da je “jezik živa stvar i da se ne smije dirati”.
– Nama je poznato da Hrvati već više decenija smišljaju riječi, ali treba se podsjetiti da je to isto slučaj i u većini evropskih jezika, recimo kod Francuza. Mogli bismo reći umjesto da smo Hrvati, da mi stvaramo riječi kao Francuzi ili Nemci, i onda bi to zvučalo drugačije. Jezik naravno jeste živa stvar i stalno se gradi – upravo zbog toga, i zato što je to naš jezik, mi imamo pravo da se jezikom igramo, da gradimo i tražimo nova rješenja u okviru našeg značenjskog, jezičkog i zvučnog okvira. Razmišljanje i stvaralaštvo na sopstvenom jeziku su djelovanja od velike vrednosti i njih uvijek trebamo podsticati, i među mladima i među starima – objasnio je Žižić.
Ističe i da su se pojedine riječi sa prethodnih izbora koristile i u svakodnevnoj komunikaciji, ali da se istakla riječ duhoklonuće.
– Riječ Duhoklonuće je imala velikog društvenog odjeka prošle godine. Osim što je divna riječ, ona je nas je na dobar način podsjetila da stavimo prst na čelo i upitamo se o godini i vremenu koje živimo. Ne postoji gotovo ni jedna osoba u Srbiji i šire koja tu riječ nije čula. Poznato nam je da je ta riječ imala više hiljada prikaza na internetu, i da je potom počela i nazavisno da se pojavljuje. Jedan bend je dobio naziv Duhoklonuće – naveo je Žižić u izjavi.
On je naveo i da nije cilj mijenjanja jezika, već popravljanje stava i odnosa prema jeziku.
– Jezik jeste živa stvar, neka vrsta zajedničke civilizacije, poput bašte koju zajednički,smisleno i neprestano održavamo i činimo lijepom i korisnom. U jezik je neophodno pažljivo i stalno ulagati, a ishod tog ulaganja postaje vidljiv vremenom – zaključio je Veljko Žižić.
Žiri odlučuje do 20. oktobra, nakon čega slijedi javno glasnje, a pobjednike ćemo dobiti 1. novembra.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu