Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u 2021. godini u FBiH proizvedeno je 6,3 tona kukuruza po hektaru obradivog zemljišta dok je u RS to iznosilo 7,1 tona po hektaru. Najviši prinosi su zabilježeni u šljivama 48.000 tona u FBiH i 99.000 tona u RS. Stočari u RS-u uzgajaju oko 500.000 grla ovaca, 11 mimiliona jedinki peradi. U FBiH u ovom periodu, prinos po hektaru zasade malina iznosio je 9,9 kg za jagode te 7,3kg po hektaru za maline.
Na zelenim pijacama najtraženiji su, pa samim time i najprodavaniji krompir, kupus, paradajz, luk i paprike. Međutim, pitanje je, koliko je od ponuđenih proizvoda uistinu domaćih proizvoda, a koliko ih je uvezeno iz drugih zemalja. Ove sedmice Fena u svom tekstu podsjeća kako su crveni luk iz Njemačke, krompir i bijeli luk iz Egipta, te poljske jabuke preplavili tržne centre u Banjoj Luci. Na pijacama je još uvijek moguće naći domaći proizvod, ali i na njima je mnogo onih koji preprodavaju uvoznu robu. Prođemo li pijacama kroz FBiH, istu sliku ćemo imati pred sobom.
– Samo od jedne starije gospođe ovdje na pijaci kupujem povrće i to mi ona javi kada dolazi. A dođe samo onda kad joj pretekne nešto iz bašte, jer sije za vlastite potrebe. Ne bih ni od nje kupovala da lično ne poznajem situaciju – kaže jedna Banjalučanka za Fenu. Uvozno povrće u marketima, kako navodi, nema ni miris ni ukus, zbog čega ga ne kupuje.
Darko Ilić, predsjednik Udruženja povrtlara RS, za Fenu kaže da se za petnaestak dana može očekivati domaći mladi krompir koji je uzgajan pod agrotekstilom.
– Ove godine ga imamo zasijanog u velikim količinama i u dobrom je stanju. Mladi kupus je krenuo prije dvije sedmice. Tako da u suštini ne možemo reći da nemamo povrće. Imamo. Ali, ranije nismo uvozili kupus i luk u januaru već smo trošli zimnicu dok ne stigne mlado povrće. Sada su neki novi trendovi i novi način života, pa se kupuje kao svjež krastavac od ko zna odakle za Novu godinu – objašnjava Ilić.
Na konstataciju da u prodaji nema ni prošlogodišnjeg domaćeg luka i krompira, Ilić podsjeća da je 2023. godina za povrtlarske kulture bila izuzetno vremenski loša.
– Mi smo lani imali štete u luku od 80 do 100 posto zbog grada. Evo, moj komšija koji je proizvođač luka od nekih 500 tona, nije uopšte imao proizvodnju. Ono što je prodao do jula je sve što je uspjelo, ostalo je grad uništio. Tako da mi luk uvozimo od augusta prošle godine – kaže Ilić.
Napominje da se na našim prostorima i prije nije mnogo proizvodila mrkva za komercjalne svrhe, već da se, kao i sada, mahom uvozila iz Srbije.
Ilić tvrdi da domaća poljoprivredna proizvodnja uvijek može da obezbijedi potrebe domaćeg tržišta u sezoni, jer, kako kaže, kad pristiže domaće povrće, tada dolazi do pada uvoza.
– Međutim, u ovom trenutku ne možemo parirati ni Albaniji, ni Turskoj ni Španiji gdje je klima takva da imaju cijelu godinu povrće – napomnje Ilić.
Ministar poljoprivrede RS Savo Minić za Fenu otkriva da postoje značajni problemi na tržištu sa hranom, u ovom slučaju, povrćem i voćem, a koji ugrožavaju domaću proizvodnju.
– Sve vrijeme se borimo protiv uvoznog lobija. Iz ovog Ministarstva je otišao niz dopisa u kojima tražimo da barem u vrijeme berbe određenog poljoprivrednog proizvoda bude privremeno zabranjen uvoz tog proizvoda. Isto tako treba pitati i nekoga ko sjedi gore u Sarajevu zašto se u istom danu riješi zahtjev, recimo, uvoznika bijelog luka u BiH. Zašto taj zahtjev mora biti riješen onog dana kada je i podnesen, ako je upravni postupak mjesec dana. A nama treba mjesec dana da povadimo i oberemo određenu poljoprivrednu kulturu – govori Minić.
Prizori iz super marketa i zelenih pijaca, mogu biti mali uzorak i objašnjenje kompletne ekonomske slike BiH, njenog uvza i izvoza. A, posljednji podaci govore da je u prvom tromjesečju 2024. godine izvoz iz BiH smanjen za čak 560 miliona KM. Podaci govore, da, ukoliko bi se ovakav trend pada izvoza nastavio do kraja godine, Bosna i Hercegovina bi mogla smanjiti plasman svojih proizvoda u inozemstvo za više od dvije milijarde KM.
Nakon višegodišnjeg razdoblja rasta, najveći pad izvoza zabilježen je na tržištima Hrvatske 12,8 posto, Austrije 14,3 posto, Italije 18,5 posto i Njemačke 9,4 posto. Među zemljama CEFTA-e najveći pad izvoza zabilježen je na tržištu Srbije 26,4 posto.Ohrabruje rast izvoza na tzv. ostala tržišta, gdje je zabilježen rast na tržište Turske 37,9 posto. Kretanje uvoza imalo je suprotnu tendenciju od izvoza, što je dovelo do povećanja vanjskotrgovinskog deficita koji iznosi oko 3 milijarde KM. Najznačajnija uvozna tržišta su: Hrvatska, Njemačka, Slovenija, Italija i Srbija.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu