Tu ne vidim neku razliku. Kad treba pričati i pregovarati, u stanju smo da sa svima pričamo i pregovaramo -rekla je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je istakla da je lider Naroda i pravde Elmedin Konaković bio u SDA, jednako kao i Denis Zvizdić, a sad je to “kao neka nova trojka”.
– Ovdje imate ljude koji su dio nekog političkog miljea, koji se zove političko Sarajevo – objasnila je Cvijanovićeva za RTRS.
Ona je dodala da joj je velika čast da predstavlja Republiku Srpsku u Predsjedništvu, da je to ogromna odgovornost i da nema namjeru da nasjeda na “fićfirićke kvazi političke priče” koje bi trebalo da dovedu to u pitanje.
Ona je podsjetila da su sa SDA postizani dogovori oko vojne imovine, nakon čega su mijenjali mišljenja zbog određenih poziva, odlazaka u ambasade.
– U tom smislu nije drugačije. Oni se međusobno bore, jer su to ljudi koji su otišli iz SDA, bore se protiv SDA i vjerovatno njima SDA puše za vratom. To je politika -rekla je Cvijanovićeva.
Ali, dodala je, govori o suštinskom odnosu, koji opet kreira sve druge odnose u BiH.
– Imate nekog ko vas mrzi, ko igra utakmicu protiv vas, želite da stavite u funkciju pravosuđe, strane ambasade, države, zloupotrebljavate međunarodne forume da bi se obračunavali s onima s kojima živite. Zašto? Zato što ti s kojima se obračunavate kažu da postoji Ustav, da mora postojati dogovor. Postoje procedure… BiH nije samo vaša, zajednička je – rekla je Cvijanovićeva.
Na izjavu ministra spoljnih poslova u Savjetu ministara Elmedina Konakovića da BiH vodi protiv Republike Srpske tri nula, Cvijanovićeva je rekla da su to gluposti i da to govori o mržnji prema Srbima.
Ona smatra da je to glupa izjava, da znači da je Konaković postavio stvari tako da kaže da su dvije neprijateljske strane.
– Prvo ništa nije tri nula. Ovo nije nikakva utakmica koju mi igramo sa njima. Mi ovdje držimo priču koja se zove Ustav, govorimo da se moramo ustavno ponašati, ako se nešto dogovorimo da to moramo da provedemo, da ne treba da zloupotrebljavamo institucije. Ne znam šta je tri nula za Konakovića koji je bezbroj puta zloupotrijebio instituciju – dodala je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je navela da njoj ne smeta niko u ovoj zemlji, te da BiH pripada svima.
– Nema ovdje naših utakmica. Ovdje postoje političke utakmice između političkih partija i imamo predstavnike naroda koji žele da u skladu sa Ustavom zaštite interes svog naroda. To je legitimno i ustavno – rekla je Cvijanovićeva.
Ona je upitala kakve su to priče, te navela da su to ljudi koji zloupotrebljavaju zajedničke institucije.
– Meni ne pada na pamet da zloupotrebljavam Predsjedništvo, ali ima onih koji zloupotrebljavaju. To je pokvareno, neproduktivno, pokazuje samo da upadamo u veći ambis. Ja se ponašam onako kako je propisano. Nekom se sviđa, nekom ne sviđa. Znam šta radim, znam šta mi je posao, znam šta su mehanizmi koje mogu da koristim i ne treba da se ja tamo obračunavam s nekim svojim kolegom zato što ima drugačije mišljenje – navela je Cvijanovićeva.
Istakla je da Konakovićeva izjava pokazuje odnos na koji iz Republike Srpske stalno ukazuju.
– Oni predstavnike Republike Srpske, koje je izabrao narod Republike Srpske, a koji su istovremeno građani BiH, smatraju svojim neprijateljima i igraju utakmice protiv njih. Kakva je to država -kaže Cvijanovićeva.
I BiH I EU krive što Evropa “neće BiH”
Željka Cvijanović izjavila je da su i BiH i EU krive što Evropa “neće BiH”, te da Unija ima pogrešan pristup.
Cvijanovićeva je navela da to nije izolovan slučaj, te da je cijeli odnos prema zemljama zapadnog Balkana vrlo pogrešan i usporen, a ostaje da se procjenjuje da li je to zato što je Evropa tako htjela ili zato što joj je tako rečeno.
– Pogrešan je pristup. Ako 20 i kusur godina govorite o evropskoj perspektivi i nakon 20 godina dođete u priliku da kažete da formalno donosite odluku o početku pregovora, a njih još nema u pragmatičnom, operativnom smislu, onda to nikako nije dobar pristup – smatra Cvijanovićeva.
U tom kontekstu, ona je navela primjer Sjeverne Makedonija koja je od statusa kandidata do početka pregovora čekala 15 godina, te podsjetila da Srbiju sa velikom administrativnom strukturom, potencijalima, resursima, finansijskom i demografskom osnovom kakvu nema nijedna druga zemlja u okruženju, opterećuju pričom o odnosima Beograda i Prištine.
– Ako smo ušli u neki voz, ne treba da ganjamo imaginacije u nekim zemljama, već standardizaciju kakvu ima EU. Međutim, nama uvijek veći problem predstavljaju ti specifični uslovi, jer je EU sebi dala diskreciono pravo da pored svih propisanih kriterijuma i uslova, a što jeste standardizacija, uvijek ima specifičnu grupu zahtjeva prema nekoj zemlji – rekla je Cvijanovićeva za RTRS.
Za BiH je, dodala je, to uvijek bilo veće opterećenje od standardizacije.
– Za BiH je bilo opterećenje da umjesto da ustavnu strukturu, sa svim nivoima vlasti u BiH stavite u funkciju, organizovanog kretanja ka EU, vi stalno tražite da nešto bude prebačeno na nivo BiH i tako dalje. Mnogo je izgubljenog vremena, ali ne posmatram BiH tu izlovano -pojasnila je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, fokus EU o pitanju finansijskih sredstava i svake druge podrške odlazi prema zemljama tipa Ukrajine, Moldacije, istakavši da se BiH ne može ostaviti po strani nakon svega što se pred nju postavilo, od evropskih partnerstva za koja je trebalo ispunjavati uslove, preko studije izvodljivosti, zaključivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, zatim uslove za kandidatski status, pa uslove koje čeka za početak pregovora.
– Rekli su nam da imamo 14 prioriteta, pa su rekli da moramo raditi na svih 14 prioriteta inače nema mrdanja, onda su rekli da moramo raditi na osam prioriteta… To nije dobar odnos – istakla je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je navela da je kao političar i građanin uvijek bila za EU agendu, zbog trgovinskih veza, investicija, blizine, ekonomskih i bezbjednosnih razloga.
I sada smatra da BiH treba da bude u EU, mada je ona suočena sa brojnim problemima, koji su ekonomske, finansijske, ali i bezbjednosne prirode.
– U mnogome su posrnuli, a ovaj rat je iscrpio i njih. Ali, čovjek mora da posmatra stvari strateški. Nisu ni politika ni život za jedan dan, gledate cijeli milje i razumijete da vi tu pripadate, ali nisam zadovoljna odgovorom koji dobijamo sve ove godine – rekla je Cvijanovićeva.
To je, smatra Cvijanovićeva, odgovor velikog traženja i odgovor u kojem nema dosljednosti.
– To je odgovor u kojem tražite da neko odustane od svog ustava onako uprijeko, a svi znamo da su zemlje mijenjale pojedine stvari u okviru svojih ustavnih rješenja u momentu kada treba da počnu da preuzimaju na sebe obaveze koje proističu iz članstva u EU. A oni sad od BiH traže nešto što će biti potrebno za 10 ili 20 godina. Da li je to realno – upitala je Cvijanovićeva.
pstanak BiH, tvrdi Cvijanovićeva, zavisi od ljudi koji su u okviru nje, od toga da li će pojedini moći da smanje prevelike apetite ili nećOe moći da se odupru izazovu da proždru sve druge.
Ona je, kako kaže, za to da se traže kompromisi svih u okviru BiH, zajednička rješenja, da se strateški odnosi prema strateškim pitanjima, navodeći da ovo sada liči na haos u kojem se sve zloupotrebljava.
– Počinjem da sumnjam da mnoge moje kolege iz političkog Sarajeva uopšte žele evropski put. Mislim da njima evropski put više služi kao put preko kojeg će se obračunati sa Republikom Srpskom u smislu da će joj se oduzeti neka nadležnost ili da će neki Evropljanin reći da se nešto mora prebaciti na nivo BiH – rekla je Cvijanovićeva.
“Imaćemo odgovor ako Šmit nametne zakon o imovini”
Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanovićeva izjavila je da će Republika Srpska imati adekvatan odgovor ukoliko Kristijan Šmit nametne zakon o imovini, ali da je rano o tome govoriti.
Cvijanovićeva je istakla da bi za BiH bilo veoma dobro, da on kao stranac ne radi ništa i da ne uzurpira ovlaštenja demokratski izabranim institucijama.
– Da misli dobro BiH vjerovatno bi zauzeo drugačiji pristup, kao i oni koji ga savjetuju i ohrabruju da bude takav. Ali, ja ne smatram da on misli dobro BiH, bez obzira na priče i fraze koje širi okolo – rekla je Cvijanovićeva.
Ona smatra i da je neprihvatljivo za budućnost BiH da stranac može da uzurpira unutrašnje odnose demokratski izabranih institucija i da mu se dozvoli da on nešto rješava.
– Svijet jeste borilište, političko, geopolitičko, finansijsko, ali mislim da treba da njegujemo svijest i ukazujemo na to da je najzdravije za BiH i njenu budućnost da se poštuju odluke ljudi koji se nalaze na čelu njenih institucija – rekla je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da nisu dobri obračuni stranih faktora sa domaćim političkim liderima koji su demokratski, legalno i legitimno izabrani na izborima od građana, te da nije normalno da im stranci otvoreno šalju poruke – ovo smijete, ovo ne smijete.
– Šta će nam onda izbori ako dođe i interveniše taj nelegalni Kristijan Šmit i ne znam ko je prije bio? Za mene je normalno kad sjedim sa svojim kolegom, bio on Srbin, Hrvat, Bošnjak, Italijan ili Ukrajinac koji živi u Srpskoj. Ako želimo zajedno da rješavamo stvari bez nametanja, onda smo ih riješili, a sve s ciljem da ih ne ostavljamo otvorene i neriješene budućim generacijama, jer su ranije nekad često dolazile na naplatu i značile nešto loše – rekla je Cvijanovićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu