Rekao je ovo jasno šef Delegacije EU u Bosni i Hercegovini, Johan Satler, ističući da BiH vrlo malo napreduje u radu pravosuđa, te da je negativan trend i te kako vidljiv.
– Naprimjer, dobar zakon o javnim nabavkama, koji je u skladu s evropskim standardima, zakonodavci nisu uzeli u obzir. Da je bio bolji zakon bilo bi teže da dođe do slučajeva kao što je “Srebrena malina”. To pokazuje koliko je ovaj zakon važan. To je dio 14 ključnih prioriteta – rekao je on dodavši kako je krajnje vrijeme da vlasti pokažu da su voljni za promjene.
Ignorisanje
Nije ovo prvi put da Satler, ali i drugi predstvanici međunarodne zajednice, govore o javnim nabavkama i korupciji u BiH, a nije ni prvi put da ih političari u BiH ignorišu.
Nije baš da se niko u BiH nije sjetio da treba mijenjati Zakon o javnim nabavkama. On je sačinjen još 2018. godine, ali, kako je popularno reći, „nije bilo političke volje“ za njegovo slanje u proceduru iako se nalazi u top tri prioriteta, od ukupno 14 koja je EU zadala BiH.
– EU je kao tri glavna prioriteta odredila izmjene Zakona o VSTS, Zakona o sukobu interesa i Zakona o javnim nabavkama. Upravo taj zakon već jako dugo čeka da bude upućen u proceduru. Još 2017. godine postojala je radna grupa predvođena Agencijom za javne nabavke, koja je sačinila nacrt koji u velikoj meri predstavlja unapređenje u odnosu na predstojeći zakon u smislu antikorupcijskih odredbi, jačanja samog nazora nad procesom javnih nabavki, odredbi koje se odnose na sukob interesa i slično – objašnjava direktor Transparensi Internešenela u BiH, Ivana Korajlić.
Razvlačenje procedure
Međutim, od toga za sada ništa. Korajlićeva kaže da Savjet ministara BiH svjesno razvaliči ovu proceduru, bez obzira što se radi o jednom od prioriteta EU.
– Nacrt je odavno upućen, ali ga Savjet ministara nikada nije stavio u proceduru, čak i nakon što je prošao sve konsultacije od strane radne grupe. Nije upućen u proceduru zato što postoje otpori upravo kod usvajanja izmjena koje se odnose na usvajanje antikoruptivnih mjera – kaže Korajlićeva.
Podsjeća da sada imamo najave kreiranja nekih novih nacrta zakona od strane predsjedavajućeg Savjeta ministra, Zorana Tegeltije, iako joj, kaže, nije jasno zašto praviti nove nacrte kada nacrt koji ispunjava uslove i u koji je uloženo mnogo rada i truda već postoji.
– Bojim se da je ponovo na snazi pokušaj da se zadovolji rok i prioritet EU, a da se suštinski ne uvedu izmjene koje će imati efekta i koje će jačati nadzor. To je generalno stav stranaka u Savjetu ministara. Oni smatraju da će kozmetičkim promjenama pokazati da su ispunili uslove i kriterijume, a da to nema efekta. I zbog toga je bitan jasan stav EU, da takve stvari neće proći – navodi Korajlićeva.
Status kvo
Ako je već sve skoro spremno, nameće se pitanje zašto bi bilo ko u BiH blokirao ili odgađao usvajanje zakona koji su po standardu EU i koji bi i nas približili statustu kandidata.
– Zato što političarima ovakvo stanje, u kojem su posložili kako da se odvijaju javne nabavke i tolerišu sukobe interesa, odgovara. Oni su taj sistem sebi posložili jer ide njima u korist. Svako uvođenje reda u tom sistemu, kojim oni potpuno vladaju, njima znači izmicanje iz ruku jednog masnog kolača, tačnije ogromnih sredstava, pa je logično da niko od njih neće dobrovoljno da se odrekne toga – kaže za Srpskainfo politička analitičarka Tanja Topić.
Topićeva zaključuje da bi novi zakoni i evropski standardi zaustavili protok ogromnog novca, što našim političarima nikako ne ide u prilog.
Podsjećamo, pravila Evropske Unije osiguravaju da su javne nabavke roba, usluga i radova u bilo kojoj državi članici transparentne i otvorene za sva privredna društva iz EU, na temelju nediskriminacije i jednakog postupanja. Međutim, mnogi primjeri u BiH pokazuju da to ovdje nije slučaj.
Inat
Kako se političari odnose prema zahtjevima EU, pokazao nam je nedavno slučajno uključen mikrofon i razgovor predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH, Nebojše Radmanovića, i dopredsjedavajućeg Denisa Zvizdića, u kome se čuje da Radmanović ne želi da zakaže sjednicu konstitutivne komisije.
– Ne bih, zbog ovih iz Evropske komisije, koji svaki dan pitaju kad će biti sjednica. Svaki dan! A ja neću da zakažem sjednicu – rekao je Radmanović Zvizdiću, na šta mu je ovaj odgovorio: – E, nemoj onda!
Zakazivanje pomenute sjednice jedan je korak ka ispunjavanju uslova koje je Evropska unija zadala BiH, kako bi se približila dobijanju statusa kandidata za članstvo.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu