Za mnoge to je samo još jedan dokaz da cijela zemlja funkcioniše po principu „naših“ i „njihovih“, prvenstveno u nacionalnom, ali i u partijskom smislu.
Predsjednik VSTS BiH Milan Tegeltija tvrdi da ovakav narativ pominju i političari kada pričaju o radu pravosuđa. Tegeltija je to otkrio komentarišući percepciju javnosti da Sudom BiH vlada SDA preko obavještajne agencije, da Tužilaštvom BiH vladaju Milorad Dodik i Dragan Čović, a da s njim, kao predsjednikom VSTS, upravljaju svi.
– Ti koji to misle očito me ne poznaju dovoljno. Teško da ja mogu biti bilo čija marioneta. Međutim, ta percepcija da jedna institucija pripada jednom, drugom ili trećem je rezultat političke pozornice u BiH. Znate kako političari to rade? Oni postave situaciju ovako: trebate goniti korupciju, trebate goniti organizovani kriminal, trebate goniti ratne zločine, ali ne dirajte „naše“. Onda kada dirate „njihove“, onda ste vi neprijatelj tog naroda, te političke partije. Pravosuđe nije riznica želja, da bi se ljudi gonili tako što su targetirani unaprijed, pa kažete “mi znamo da je on kriminalac, samo nađite dokaze”. Pravosuđe ne postupa po takvom vrijednosnom sistemu. Pravosuđe iz onoga što ima kao činjenice, kao dokaze, gleda da li uopšte ima osnova da nešto istražuje – rekao je Tegeltija u emisiji „Telering“ na RTRS.
Politička korupcija
Bez obzira što Tegeltija tvrdi da sudovi i tužilaštva postupaju samo na osnovu dokaza, predsjedavajući Upravnog odbora Transparensi internešenel BiH, Srđan Blagovčanin, kaže za Srpskainfo da je najveći problem pravosuđa u BiH što se nalazi pod efektivnim političkim uticajem, a da se priča o „našima“ i „njihovima“ pojavljuje usput.
– Najbolji pokazatelj uticaja politike na pravosuđe je upravo izostanak procesuiranja političke korupcije. Oni koji se nalaze na političkim pozicijama imaju uticaj, moć i novac. Postoji apsolutno ta vrsta narativa gdje se predstavnik svake etničke grupe na izvjestan način trudi da osigura kontrolu kako bi izbjegli procesuiranje svojih kadrova. Mi smo vidjeli da se takav narativ pojavljivao ukoliko se pokreću istrage protv predstavnika jednog naroda, da se to doživljava kao napad na čitavu etničku grupu ili napad na entitet, državu ili šta je već u pitanju – kaže Blagovčanin.
Primjer Albanije
Upozorava da se stanje u našem pravosuđu pogoršava, a to smo vidjeli i kroz eksplicitan izvještaj Evropske komisije. Gde se, u takvim okolnostima, nalaze pravo i pravda u BiH?
– Nažalost, oni su sve manje prisutni. S mnogo argumenata možemo da tvrdimo da vladavina prava nije zastupljena u BiH ili je ima u minimalnoj mjeri. Ono što je neko rješenje i što je civilno društvo predlagalo kada je bio pripreman Pribeov izvještaj prošle godine, jeste da se provede sveobuhvatan proces provjera svih nosilaca pravosudnih funkcija. Vidjeli smo da je to provođeno u Albaniji i da je donijelo pozitivne rezultate. Zato vjerujemo da bi takav proces mogao pomoći u uspostavljanju minimalnih, elementarnih standarda vladavine prava u BiH – zaključuje on.
Stubovi vlasti
Srpski delegat u Domu naroda BiH, Dušanka Majkić, konstatuje da nijedan nivo, ni stub vlasti, nije pošteđen društvenih okolnosti u kojima se nalazi, pa tako ni pravosuđe.
– Kada se počnu stvari uređivati, kada se napravi dogovor o tome kako će ova zemlja izgledati, onda će i mnoge oblasti imati rješenje u kojima ljudima bude stalo da pokažu da može drugačije. Obzirom da je stanje tako kakvo jeste, teško je očekivati da će samo jedan stub vlasti biti bolji u odnosu na ostala dva – kaže Majkićeva za Srpskainfo.
Dodaje da je u ovom momentu najveća povika na pravosuđe, ali isto bi se moglo reći za sva tri stuba vlasti „zato što postoji totalna praznina kuda i kako dalje“.
– Pravosuđe vjerovatno gleda na koji način da se iz svega toga izvuče s obzirom da niko nema podršku da se sankcioniše sve ono što bi trebalo, nego će svako s dosta strasti i navijanja govoriti “eto, samo si ti kriv, a sva pravda je na drugoj strani”. Imali smo skoro priliku da vidimo kako to izgleda kada Bakir Izetbegović tvrdi da je dobro samo što kažu on i njegova politička opcija, a sve što kažu predstavnici druga dva naroda je loše. I gle, molim te, pravosuđe bi funkcionisalo na izuzetan način da je to vrijeme Meddžide Kreso, kada je bošnjačka politika vedrila i oblačila. Ne treba pravosuđe da bude ni srpsko, ni bošnjačko, ni hrvatsko, treba da radi po zakonu i da na taj način dođe do zemlje u kojoj caruje pravo – zaključuje Majkićeva.
Slučaj “Dragičević”
Članica Privremene komisiji Predstavničkog doma BiH za utvrđivanje stanja u pravosuđu, Mirjana Marinković Lepić, kaže da je podjela na naše i njihove evidentna u svim segmentima društva u BiH, pa tako i u pravosuđu, na koji politika ima negativan uticaj.
Kada je riječ o PS BiH, kaže da se „naši“ svrstani u vadajuću većinu vrlo lako dogovore samo kada je u pitanju podjela funkcija i kada treba spriječiti “svaki napredak BiH ka EU”.
– Da je stanje u pravosuđu u BiH podignuto na visok nivo, ne bi bilo potrebe za sazivanjem tematske sjednice Predstavničkog doma o pravosuđu, ni za formiranja privremene istražne komisije. Iz dosadašnjeg rada u toj komisiji mogu da kažem da je evidentno da postoji uticaj politike u smislu da političari sugerišu, ili u pozadini vuku konce, kada je u pitanju podizanje optužnica, maratonske istrage koje dovedu do zastare ili do obustave istrage. Da uzmemo za primjer postupak koji je najpoznatiji u RS, slučaj pokojnog Dragičevića, gdje skoro tri godine nije podignuta optužnica i već su utvrđene različite nepravilnosti u radu nadležnih organa, a povezuju se s određenim političkim strukturama – kaže Marinković Lepićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu