Posle objave Britanske regulatorne agencije za lijekove i medicinske proizvode da Fajzerovu vakcinu iz predostrožnosti ne bi trebalo da prime oni koji imaju maligne bolesti, reumatoidni artritis, poremećaj u radu bubrega ili oštećenje štitne žlijezde, imunolog prof. dr Borislav Kamenov kaže za Kurir da nijednu vakcinu ne mogu svi da prime, a biće i vakcina protiv kovida različitog sastava.
– Problem svake vakcine je taj što, da bismo napravili imuni odgovor organizma, moramo da napravimo ćelijski stres. Osim antigena (protein virusa koji organizam prepoznaje kao strani), vakcina ima i adjuvans (dodatak), koji pravi ćelijski stres. Onaj ko je zdrav sa svim tim nema problema. Međutim, ljudi s rakom, zbog citostatika i već oslabljenog organizma, dodatnim ćelijskim stresom napraviće problem. Imunostimulacija onih pod citostaticima nikad nije predviđena. Isti je slučaj i sa autoimunim bolestima – kaže on.
Generalno, dodaje, svi ljudi koji imaju hroničnu bolest nose određeni rizik.
– Rizični su i ljudi s dijabetesom i oni koji imaju problem sa srcem, ali to ne znači da neće moći da prime vakcinu. Doktor mora da uradi analize i da zaključi da li je organizam bezbjedan da primi vakcinu. I mora da se razlikuje šta je reakcija u stvaranju imuniteta, a šta je uvod u hroničnu bolest. Da li je, recimo, umor poslije vakcinacije onaj koji će brzo da prođe ili je onaj koji pokazuje neku bolest. I zato je ključan dobar ljekar – rekao je on.
Infektolog prof. dr Žarko Ranković ističe da je rijetko šta spaslo više života u istoriji čovječanstva od vakcine:
– Logično je da onkološki i nefrološki pacijenti neće moći da budu vakcinisani. Mora se voditi računa i o sastavu vakcine, a ključ svega je saglasnost ljekara ističe dr Ranković.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu