Ovu izjavu čili smo nekoliko puta od kadrova vodeće bošnjačke partije, a nedavno i od lidera stranke Bakira Izetbegovića.
Oni (Srbi) smatraju da iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao sa švedskog stola, imaju pravo uzimati ono što im odgovara, a odbacivati ono što im se ne sviđa. I mi bismo rado izabrali zemlju bez entitetskih podjela, parlamentarne procedure bez entitetskog glasanja, imenovanja bez pariteta koji su redovno na štetu najbrojnijeg naroda, ali Dejtonski mirovni sporazum je prihvaćen i potpisan takav kakav je. I primjenjivaće se u cjelosti – rekao je Izetbegović za Faktor.
On je precizirao zbog čega je za njega neprihvatljiv odlazak stranaca iz Ustavnog suda, osim ako nije u paketu sa entitetskim glasanjem.
– To je naprosto ustavna kategorija, kao, recimo, entitetsko glasanje. Možemo se jednoga dana, nekad u daljoj budućnosti, eventualno dogovoriti da ovo dvoje riješimo u paketu – rekao je predsjednik SDA.
Ovo samo za neupućene može da zvuči kao potencijalni ustupak, ali svako ko poznaje ustavnu strukturu BiH zna da bez entitetskog „veta“ u Parlamentarnoj skupštini, Savjetu ministra i Predsjedništvu BiH Srpska gubi pravo da se pita, jer bi predstavnici iz Federacije imali većinu za sve što žele da odluče.
– Ako bi entitetsko glasanje bilo ukinuto, Srpska bi nestala u roku od deset dana, jer bi oni dobili legalnu proceduru kojom bi je ukidali. Nije od juče kidisanje na teritoriju, na nadležnosti RS, to je u cjelom postratnom periodu do današnjih dana. To je kontinuitet politike SDA – kaže za Srpskainfo pofesor prava u penziji i bivši poslanik u PS BiH Petar Kunić.
Smatra da je Izetbegović izjavom u kojoj strane sudije povezuje sa entitetskim glasanjem, samo potvrdio da je Ustavni sud potpuno pod njegovom kontrolom.
– To je dugoročan njihov program da putem Ustavnog suda BiH proširuju nadležnosti države, na štetu entiteta. Dakle, sada je uslijedilo priznanje toga od samog SDA. Da ne govorimo o sudijama koji su bili visoki funkcioneri SDA prije nego što su došli tamo. Sve to je moguće ako međunarodna zajednica toleriše takav vid politike. To se odvija pod njihovim pokroviteljstvom – tvrdi Kunić.
Naglašava da je pozicija Ustavnog suda BiH takva da je nema nijedan takav sud na svijetu.
– Svaki ustavni sud ili vrhovni sud koji vrši funkciju ustavnog suda, kao što je američki, ograničeni su zakonom. Ovdje u BiH toga nema, nego se provode improvizacije nad ustavnim odredbama i na bazi toga se donose odluke. Konkretno, posljednja odluka o poljoprivrednom zemljištu nema ustavni osnov. To je uzurpacija prava entiteta. Na neki način, sud je enklava van sistema BiH, on faktički radi šta hoće, jer stranci tumače njegove odluke kao obavezujuće i izvršne, bez obzira što su donesene bez procedure koja bi bila utvrđena zakonom – zaključuje Kunić.
Šefica Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu BiH Snježana Novaković Bursać poručuje da je nemoguće entitetsko glasanje povezivati s odlaskom stranih sudija iz Ustavnog suda BiH.
– Kada predlažemo da sve sudije budu iz BiH, mi samo koristimo ustavnu mogućnost iz člana 6, koji kaže da pet godina od imenovanja prvih sudija, Parlamentarna skupština BiH može da predvidi drugačiji način njihovog izbora. Entitetsko glasanje je ustavna materija. To nema nikakve veze sa Ustavnim sudom u ovakvoj organizaciji države – kaže Novaković Bursać.
Lider US i šef Srpskog kluba u Predstavničkom domu BiH Nenad Stevandić naglašava da je postojanje stranih sudija potpuno suprotno konstrukciji BiH i načinu na koji se u njoj odlučuje.
– Nemoguće je te dvije strane dovoditi u istu ravan, to je sabiranje krušaka i jabuka, to SDA dobro zna. Znači, entitetsko glasanje je princip na kome počiva BiH, to je saglasnost entiteta i naroda. Princip rada Ustavnog suda je u supotnosti sa ustavnim principom BiH, dakle bez saglasnosti entiteta i naroda i bez zaštite vitalnog nacionalnog interesa – zaključuje Stevandić.
Mehanizmi za zašitu interesa Srpske
Entitetsko glasanje je ustavna i poslovnička obaveza da u odlučivanju u institucijama BiH, osim proste većine, mora da postoji i potreban broj ruku predstavnika iz svakog entiteta.
U Predstavničkom domu BiH, u prvom krugu glasanja neophodno je 5 poslanika iz RS, a u Domu naroda glasovi dva delegata. U drugom krugu, da bi nepovoljan zakon po RS bio oboren, u Predstavničkom domu potrebno je 10 glasova iz RS, a u Dom u naroda 3.
U Predsjedništvu BiH, ako je srpski član preglasan i pokrene pitanje zaštite vitalnog interesa, o tome se izjašnjava Narodna skupština. Ukoliko ona dvotrećinskom većinom potvrdi glas člana Predsejdništva iz RS (svaki put je bilo tako), sporna odluka Predsjedništva BiH se poništava.
Kada je riječ o Savjetu ministara BiH, za odluke koje kasnije idu na potvrđivanje u PS BiH nije neophodno da za njih glasaju ministri iz RS. U svim drugim slučajevima poželjan je konsenzus ili najmanje glas jednog člana iz svakog konstitutivnog naroda, ili takva odluka ne može da prođe.
Ukoliko bi ustavnim promjenama bilo ukinuto entitetsko glasanje, Srpska bi ostala bez svih ovih poluga za zaštitu svojih interesa.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu