Društvo

BEZ PAPIRA U KREVET Roditelji svakog četvrtog djeteta u Srbiji NISU U BRAKU, a evo kako stručnjaci to objašnjavaju

Svako četvrto dijete u Srbiji rođeno je u vanbračnoj zajednici. Od 2000. godine broj vanbračno rođene djece u Srbiji konstantno raste i povećan je sa 20 na 26 odsto, pokazuju najnoviji podaci Eurostata.

BEZ PAPIRA U KREVET Roditelji svakog četvrtog djeteta u Srbiji NISU U BRAKU, a evo kako stručnjaci to objašnjavaju
FOTO: SHUTTERSTOCK

Najmanje vanbračne djece rađa se u Grčkoj i u Hrvatskoj, dok je najveći procenat u Francuskoj, Sloveniji i Austriji, visokorazvijenim zemljama, pokazuju podaci statističke kancelarije Evropskih zajednica.

Pozicioniranost Srbije među 50 zemalja pokazuje da je Srbija malo zaostaje za zemljama sa visokim standardom, gdje se žene po pravilu lakše odlučuju na vanbračno dijete dok je broj djece rođene van braka povećan u Evropskoj uniji sa 27,3 odsto u 2000. godini na 42,6 odsto u 2016. godini, u Srbiji je povećan sa 20,7 odsto na 25,9 procenata. Sličan trend rasta zabilježen je i u Italiji, Rumuniji i u Švajcarskoj.

S druge strane, broj vanbračne djece smanjen je u Rusiji sa 29,2 na 22,5 odsto, ali i u Turskoj, gdje je svega 2,9 odsto djece rođene van braka.

Stručnjaci tvrde da su žene posljednjih desetak godina postale mnogo samostalnije. U Srbiji je danas mnogo više dama koje su u međuvremenu uspjele da se domognu visokih funkcija i dobro plaćenog posla. Zahvaljujući stambenim kreditima mnoge od njih su obezbijedile i krov nad glavom, a kroz povraćaj PDV na kupovinu prvog stana i mnoge od njih su i oročile novac u banci.

Razloga, kako tvrde, za rast vanbračne djece u Srbiji može da bude nekoliko – od toga da su žene sve sposobnije da sebi i djetetu obezbijede sve neophodno za život, ali i činjenice da vanbračna zajednica sve manje tabu tema u Srbiji, kao što je to slučaj u tradicionalnijim zemljama poput Turske, Grčke, čak i Hrvatske.

Vesna Tomić, socijalni psiholog, vjeruje da je jedan od ključnih razloga samostalnost žena.

– Vjerovatno su sigurnije u svoje sposobnosti, imaju posao, situirane su, i to su razlozi zbog kojih bi mogli da odluče da same sa djecom idu kroz život – ocijenila je Tomić za Blic.

Trend razvijenih zemalja pratimo i u pogledu pomjeranja granice starosti u momentu rađanja. Prosječna starost žena pri rađanju u Evropskoj uniji povećana sa 29 godina u 2001, na 30,6 godina u 2016, a u Srbiji sa 25,7 godina u 2000. na 29,1 godina.

Prosječna starost prvog rođenja kod žena u Srbiji povećana je istovremeno sa 24,1 godina na 27,8 godina. U prosjeku najstarije rađaju Italijanke (31) i Špankinje (30,8).

Ista prava kao i u braku

Djeca rođena u vanbračnoj zajednici imaju, inače, ista prava kao ni djeca rođena u braku. Oni nasljeđuju svoje roditelje koji su dužni da ih izdržavaju do punoljetstva.

Dijete može da nosi prezime oca ili majke, u zavisnosti od njihovog dogovora.

Nakon rođenja, dijete moraju prijaviti oba roditelja, a dodatne administrativne komplikacije nastaju ukoliko su roditelji prijavljeni na različitim adresama.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu