Situacija s kojom se, s druge strane, susreću domaći proizvođači u Bosni i Hercegovini potpuno je drugačija, najviše zbog gotovo potpune otvorenosti domaćeg tržišta i nedostatka jasne podrške nadležnih za daljnji razvoj ove privredne grane.
Ogroman deficit
Bosna i Hercegovina svake godine bilježi stotine miliona KM visok deficit kada je u pitanju promet lijekova, iako bi dobar dio tog novca mogao ostati u BiH ukoliko bi se tržište uredilo na način na koji funkcioniše širom svijeta.
Prema izvještaju Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, tržište lijekova u BiH teško je oko 800 miliona KM, a udio domaćih proizvođača iznosi svega oko 140 miliona KM, piše Avaz.
Tako se svake godine iz BiH odlije više od pola milijarde KM za uvoz lijekova, iako bi dobar dio tih lijekova mogle isporučiti domaće kompanije, s obzirom na to da ih proizvode. Time bi se osigurao dodatni razvoj domaće industrije i brojna nova radna mjesta. Suočeni s ovakvom situacijom, koja se godinama ne mijenja, domaće proizvodne farmaceutske kompanije praktično su prisiljene svoje poslovanje bazirati na pokušajima osvajanja stranih tržišta, što nije nimalo lagan zadatak.
Dugotrajni procesi
Jedan od najboljih primjera je najveći domaći proizvođač lijekova Bosnalijek, koji već godinama snažno gradi svoju poziciju na stranim tržištima i ostvaruje sjajne rezultate, suočavajući se s velikim izazovima i poteškoćama na domaćem tržištu, koje kompanije iz drugih država nemaju kada posluju na tržištu BiH.
– Bosnalijek godinama ulaže u razvoj i ispunjavanje strogih uvjeta kako bi stvorio mogućnosti izvoza lijekova na tržišta širom svijeta. To su vrlo složeni procesi, kako registracije tako i kliničkih ispitivanja, koji, osim što iziskuju značajna finansijska sredstva, traju jako dugo, u nekim zemljama i deset godina. U prethodnim godinama smo izdvojili značajna sredstva na klinička istraživanja i registraciju naših lijekova na inostrana tržišta. Nakon registracije lijeka slijedi skup i zahtjevan proces marketiranja i pozicioniranja na tržištu. Zbog ovakvih uslova koji se postavljaju pred nas, mi u velikoj mjeri finansijski zavisimo od zadržavanja dostignutih pozicija na postojećim inostranim tržištima, naročito jer se odnos prema domaćim proizvođačima na tržištu BiH već godinama značajnije ne mijenja, pored naših značajnih napora da se nešto učini po tom pitanju i smanji naša zavisnost od stranih tržišta. Posebno to dolazi do izražaja nakon rata u Ukrajini i svih problema s kojima se suočavamo prilikom izvoza – kažu iz Bosnalijeka za Avaz.
Otežan izvoz
Uprkos brojnim izazovima, Bosnalijek je u proteklih 20 godina, svjestan neuređenosti domaćeg tržišta i stavljanjem fokusa na osvajanje inostranih tržišta, uspio izgraditi snažne pozicije na pojedinim stranim tržištima.
– Već godinama Bosnalijek više od 70 odsto ukupnih prihoda ostvaruje od izvoza. Naše najveće tržište je Rusija, gdje ostvarujemo najveći izvoz i koje nam je izuzetno značajno, s obzirom na to da bi faktički bez tržišta Rusije Bosnalijek bio negativan. Za sada uspijevamo održati dostignute pozicije, iako su izvoz i poslovanje izuzetno otežani, ali ulažemo ogromne napore kako bismo prevazišli te poteškoće. Osim toga, istovremeno radimo i na stvaranju neophodnih uslova za izvoz i na druga tržišta, pa smo tako nedavno počeli i s izvozom u Tursku. Ipak, još se nadamo da će domaće institucije konačno prepoznati strateški značaj domaće proizvodnje lijekova i osigurati uslove za rast udjela domaćih proizvođača na tržištu BiH kako bi se naša zavisnost o stranim tržištima barem umanjila. Koliko je značajno imati jaku domaću proizvodnju lijekova, uvjerili smo se i tokom pandemije Kovida kao najsvježiji primjer – kažu iz Bosnalijeka.
Prostora za bolje pozicioniranje domaćih proizvođača na tržištu BiH itekako ima, uzimajući u obzir da se najveći dio potrošnje za lijekove odnosi na nabavke koje vrše domaći zdravstveni fondovi za lijekove s takozvanih esencijalnih listi, a na kojima, takođe, najveći dio zauzimaju inostrani proizvođači, što gotovo da nije slučaj bilo gdje drugo na svijetu.
Sa sličnim pitanjima susreću i drugi veliki regionalni farmaceutski proizvođači, kakvi su Lek, Pliva, JGL, čiji se značajni dio izvoza i prihoda bazira upravo na ruskom tržištu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu