Mediji u BiH posebno su aspotrofirali Varheljijevu poruku Bevandi da obezbjedi budžet Centralnoj izbornoj komisiji BiH za organizovanje izbornog procesa. Ali, Bevanda mu nije ostao dužan.
– Ekselencijo, cijenim vas kao vrsnog i objektivnog poznavaoca sveukupnih društvenih i političkih prilika u Bosni i Hercegovini, pa me je nemalo iznenadila i zabrinula olako i neutemeljeno data izjava u nastavku vašeg izlaganja, kojom u imperativnom tonu dajete uputstvo Ministarstvu finansija i trezora BiH da stavi budžet institucija na raspolaganje Centralnoj izbornoj komisiji BiH, radi organizovanja izbornih procedura – navodi Bevanda.
Bevanda u odgovoru prigovara Varheljiju da se na taj način „relativizuje složena politička situacija u kojoj se BiH nalazi i nerealno nameću rješenja za koja nema utemeljenja u pozitivnoj legislativi BiH“.
Potom ukazuje na razloge koji „nedvosmisleno upućuju“ da adresa za rješavanje otvorenih pitanja nije on.
– Kao što vam je poznato, u jednoj nedemokratskoj i protivpravnoj proceduri u PS BiH, nametanjem svojih političkih favorita, uspostavljena je i Centralna izborna komisija BiH. U takvom ambijentu bilo je očekivano da će osporavanje njihovog legaliteta i legitimiteta naići na opstrukcije i zadržavanje statusa quo, ali su izostale i reakcije onih koji se pozivaju na demokratske i zakonske standarde. U svakoj demokratskoj zemlji bi se opravdano nametnulo pitanje da li jedno takvo tijelo u čiji se legitimitet i legitimitet sumnja može imati povjerenje za poštene, slobodne i inkluzivne izbore, pa zašto ne i kod nas – napisao je Bevanda.
Podsjeća da su institucije BiH već peti kvartal bez budžeta i finansiraju se kvartalnim odlukama Savjeta ministara BiH o privremenom finansiranju. Bevanda naglašava da su zakonske odredbe po pitanju privremenog finansiranja nedvosmislene i važe podjednako za sve institucije na nivou BiH, pa stoga nema zakonskog uporišta za bilo kakav izuzetak i povlašteni status za bilo koga, pa tako i za CIK.
– Dakle, odgovore za ova pitanja treba tražiti u Zakonu o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza BiH za 2022. godinu. Da bismo došli do ovog zakona treba riješiti neka prethodna pitanja… Svaki drugi pristup, koji u pravilu prema ukazanoj potrebi prate neka slobodna pravna tumačenja, u atmosferi prisutnih lobiranja i pritisaka s ciljem stvaranja izuzetaka, jednostavno su neprimjerena i neprihvatljiva i kao takva ne odgovaraju mom profesionalnom i političkom habitusu – poručuje Bevanda.
Istovremeno, on se složi sa Varheljijem da je BiH ključna za zapadni Balkan i da se umjesto unutrašnjih sukoba treba fokusirati na pozitivan evropski program, koji donosi dugoročan napredak, stabilnost i mir, te da je to agenda na kojoj moraju zajedno raditi BiH i EU.
– U tom kontekstu sasvim je na mjestu konstatacija da niste vidjeli pravi napredak Bosne i Hercegovine u 2021. godini na ispunjavanju 14 prioriteta EU. Ustavna i izborna reforma je naš strateški cilj kome smo potpuno i predano posvećeni, jer samo tako uspostavljeni pravni aranžman predstavlja garanciju i osigurava jednakopravnost svih konstitutivnih naroda, prosperitet i opstanka BiH – navodi Bevanda, a saopšteno je iz Ministarstva finansija i trezora BiH.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu