Zainteresovani poljoprivrednici mogu se prijaviti do 15. februara.
Pravo na bespovratna sredstva u iznosu od 30.000 do 200.000 KM imaju poljoprivredna gazdinstva, fizička i pravna lica, kao i preduzetnici koji se bave primarnom poljoprivrednom proizvodnjom u sektorima -proizvodnja mlijeka, mesa i jaja, uzgoj žitarica, uljarica, voća i povrća.
Za svaku investiciju podnosilac prijave mora osigurati i vlastito sufinansiranje, 35 odsto od ukupnog iznosa investicije, izuzev za sektor voća i povrća, gdje je vlastito sufinansiranje u iznosu od 20 odsto.
Uslovi
Da bi mogli aplicirati za ova sredstva poljoprivrednici treba da ispunjavaju određene uslove. Proizvođači mlijeka treba da imaju najmanje 10 grla, u ovčarstvu i kozarstvu minimalno 50 grla, kao i u sektoru tova svinja, junadi i ovaca. U ratarstvu, poljoprivrednici koji siju najmanje 10 hektara žitarica i pet hektara uljarica mogu aplicirati za bespovratna sredstva, a u voćarstvu treba da posjeduju najmanje pola hektara zasada.
Čedo Radovanović, voćar iz Velike Obarske, prijavio se na javni poziv. Ova sredstva planira koristiti za širenje zasada trešnje.
– Proširili bismo voćnjak na hektar do dva. Osim sadnog materijala, postavili bismo i protivgradne mreže, sistem za navodnjavanje, pumpe. Procjena je da bi nas sve koštalo oko 100.000 KM, od čega bi kroz ovaj javni poziv odnosno bespovratna sredstva EU dobili nazad 80.000 KM, a naša investicija bi bila oko 20.000 KM. To je za nas odlična šansa – kaže ovaj ugledni voćar.
Domaćinstvo Brane Mitrovića iz zaseoka Jelaz kod Bijeljine proizvodi mlijeko, tovi junad i obrađuje oko 32 hektara oranice. Konkurisali su na javni poziv kako bi uz pomoć bespovratnih sredstava EU unaprijedili i proširili proizvodnju.
– Fali nam modernijih mašina za jeftiniju proizvodnju u ratarstvu. Treba nam sijačica, miks prikolica samoutovarna, koja je dosta skupa, jedan moćniji traktor, plug koji košta 50.000 do 60.000 KM. Dobra i kvalitetna mehanizacija preduslov je uspješne proizvodnje – kaže ovaj domaćin.
S obzirom na to da su aplikacije zahtjevne poljoprivrednicima u pripremi projektne dokumentacije pomažu stručnjaci Agrarnog fonda.
Samostalni stručni saradnik Rozalija Galac kaže da će desetak semberskih farmera uspjeti da prikupi potrebnu dokumentaciju i vjerovatno ispuni uslove. Ona pojašnjava da je predmet sufinansiranja sve ono što se koristi na jednoj farmi – oprema, sušare, skladišta, mehanizacija za osnovnu obradu.
– S obzirom na komplikovanu i skupu proceduru dobijanja građevinske dozvole, neophodne za izgradnju poljoprivrednih objekata i zgrada, farmeri su više zainteresovani za kupovinu mehanizacije, što je bio slučaj i prethodne godine. To je razumljivo, jer u slučaju da farmeri žele aplicirati za izgradnju objekata ili za opremu, oni moraju u tom momentu imati spremnu građevinsku dozvolu. Mi imamo nekoliko farmera koji su sada u proceduri dobijanja građevinske dozvole, jer imaju plan za izgradnju farme, i oni će sačekati sljedeći javni poziv, koji bi trebalo da izađe na jesen – ističe Galac.
Da bi mogli koristiti bespovratna sredstva EU, objašnjava ona, ako su registrovani kao poljoprivredna gazdinstva ili fizička lica u vrijeme podnošenja zahtjeva, a budu izabrani za dodjelu bespovratnih sredstava, poljoprivrednici imaju obavezu da se u roku od 30 dana preregistruju u oblik pravnih lica.
Načini realizacije
Ovo je treći javni poziv projekta EU AGRI za dodjelu bespovratnih sredstava za podršku investicijama u primarnu poljoprivrednu proizvodnju u BiH s ciljem postizanja održive poljoprivrede. Veliko interesovanje semberskih poljoprivrednika dokaz je da su ovakvi javni pozivi velika podrška domaćoj proizvodnji.
Poljoprivrednici imaju na raspolaganju dvije mogućnosti za realizaciju ovih investicija. Jedan od načina je da farmer mora da isfinansira cijelu investiciju, a nakon što dostavi dokaze da je cijela investicija finansirana vrlo brzo EU refundira svoj dio bespovratnih sredstava. Drugi način je da farmeri dobiju avansno dio koji finansira EU, ali u tom slučaju je potrebna garancija banke.
– Međutim, banke ne daju garanciju poljoprivrednim gazdinstvima nego samo pravnim licima – naglašava Rozalija Galac.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu