Ovo su podaci Poreske uprave RS o ukupno evidentiranom prometu preko fiskalnih kasa u maloprodaji u Republici Srpskoj. Očekivano, Banjaluka, najveći grad u Republici Srpskoj, ima najveći promet i u njoj se prošle godine potrošilo nešto više od četvrtine ukupnog prometa oko 1,9 milijardi konvertibilnih maraka. Poslije Banjaluke, najviše novca završilo je u trgovinama u Bijeljini – oko 827 miliona konvertibilnih maraka.
Saša Trivić, iz Unije udruženja poslodavaca RS i vlasnik banjalučkog „Krajina klasa“, vjeruje da je promet u Republici Srpskoj veći za bar 20 odsto, odnosno za oko 1,5 milijardi maraka.
– Ta razlika koja nije evidentirana jeste siva zona ekonomije zbog čega mi stalno insistiramo na pojačanim kontrolama – objašnjava Trivić.
Fiskalne kase
Iz iskustva kupca, ali i prodavca, kaže da veliki tržni centri u Srpskoj prikazuju realno stanje fiskalnih kasa, ali da je problem u uslužnim djelatnostima.
– Evo, ja sam u Modriči zatvorio pekaru jer su moji proizvodi bili skuplji za 20 odsto nego u drugim pekarama. Ja sam izdavao fiskalne račune, a drugi nisu. Naravno da nismo mogli biti konkurentni, pa smo bili primorani da zatvorimo pekaru – navodi Trivić.
Navodi da mu je poznata činjenica o povećanoj potrošnji građana u posljednjih nekoliko godina.
– Međutim, taj rast prometa rezultat je povećanja potrošnje stanovništva, ali i pojačane kontrole inspekcija – tvrdi Trivić.
Inspektori Poreske uprave su prošle godine obavili 3.625 kontrola evidentiranja prometa preko fiskalnih kasa, a zbog neutvrđenih nepravilnosti izdali su više od 1.500 prekršajnih naloga na ukupan iznos kazne od oko 1,1 miliona konvertibilnih maraka. Za 517 poreskih obveznika izrečena je mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti od 15 dana zbog neizdavanja fiskalnih računa.
Siva ekonomija
U Poreskoj upravi RS apeluju na građane da uzimaju račune, jer upravo time daju doprinos u borbi protiv sive ekonomije i povećavaju ekonomsku snagu Republike Srpske.
– Borba protiv sive ekonomije ne zasniva se samo na zabranama i inspekcijskim mjerama već podrazumjeva i različite aktivnosti šire društvene zajednice, od kojih je jedna upravo uzimanje fiskalnog računa – ističu u Poreskoj upravi i dodaju da neizdavanje fiskalnih računa predstavlja utaju poreza i da su takvi poreski obveznici nelojalna konkurencija onima koji posluju legalno.
Po pokazateljima prometa u maloprodaji Republike Srpske, mjesečna potrošnja po glavi stanovnika iznosi 542 marke, što za predstavnike udruženja potrošača djeluje nestvarno. Oni kažu da se iz ukupnog prometa ne može saznati koliko su zaista potrošili građani koji žive u Srpskoj, koliko turisti ili oni koji su u tranzitu.
Podsjećaju na nedavno istraživanje Zavoda za statistiku po kojem čak oko 75 odsto domaćinstava u Republici Srpskoj ne može sebi da priušti odlazak na sedmodnevni godišnji odmor, a isto toliko njih nema dovoljno vlastitog novca da podnese iznenadni trošak od 380 KM.
Oko 25 odsto domaćinstava ne može svaki drugi dan da priušti mesni, pileći ili riblji obrok ili vegetarijanku zamjenu. Više od 11 odsto domaćinstava ne može da priušti adekvatno grijanje stambenog prostora.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu