Prema ovom planu, Banjaluka u narednih 20 godina može da postane „zeleni grad“, dobila bi novu bolnicu, stadion, toplanu, stalo bi se u kraj nekontrolisanoj gradnji, pročistili Vrbas…
Sagovornici Srpskainfo kažu da bi urbanistički plan trebalo da reguliše nekontrolisano širenje zona individualnog stanovanja bez odgovarajuće, prateće instrastrukture. Evidentno je da se stambena naselja neplanski šire, pogotova na poljoprivredna i šumska zemljišta. Tokom izrade plana uočena je nedovoljno efikasna iskorištenost gradskog građevinskog zemljišta, a sam plan predviđa nove ambulante porodične medicine, dom zdravlja sa službom hitne pomoći za sjeverni dio grada.
– Planirano je da Univerzitetsko-klinički centar RS razvija kao moderna, savremena visokospecijalizovana naučno-istraživačka ustanova, a da Banjaluka dobije novi bolnički kompleks, odnosno gradsku bolnicu. I lokacija je već poznata. Bila bi smještena u blizini UKC, u Ulici Jovana Raškovića, na gradskom zemljištu poznatom kao takozvana „ekonomija“ – kaže za Srpskainfo Vuk Višekruna iz Odjeljenja za prostorno uređenje Grada Banjaluka.
Gradski prevoz
Urbanističkim planom konačno bi trebalo da bude osavremenjen gradski prevoz i promijenjen koncepta saobraćaja, sa fokusom na gradski prevoz. U perifernim dijelovima grada planirani su parkinzi gdje bi ljudi koji dolaze u grad na posao mogli da parkiraju, a onda javnim prevozom dođu do odredišta. Struka smatra da bi se na taj način rasteretio centar grada od automobila.
– Ne možemo reći da će se to desitit za dvije, tri ili pet godina, ali to je nešto što je planirano za 20 godina. Na primjer, da oni koji iz okolnih mjesta dolaze u Banjaluku parkiraju i onda gradskim saobraćajem brzo dolaze do centra. U tom slučaju potrebno je osaveremeniti i javni gradski saobraćaj – ističe Višekruna.
A saobraćaj je sigurno jedan od najvećih problema u Banjaluci, ako pitate vozače. Prethodne godine u najvećem gradu Srpske bilo je registrovano čak 78.996 vozila. Pet godina ranije, odnosno 2015, ulicama Banjaluke vozilo se 63.681 registrovano vozilo. Računica je prosta; za samo pet godina broj vozila uvećan je za 15.315 vozila ili za 24 odsto. Prije godine korone, odnosno 2019, na području Banjaluke bilo je registrovano 76.697 vozila.
– Vozila nekako treba „istjerati“ iz centra, ali se mora obezbijediti da grad funkcioniše. Jer neko mora doći na posao, neko do svog stana automobilom – nedavno je za Srpskainfo rekao Milija Radović, zamjenika direktora Agencije za bezbjednost saobraćaja RS.
Novi parkovi
Banjaluka je godinama unazad postala veliko gradiliše. Iznikle su velike i lijepe zgrade, poslovni objekti, često na štetu zelenih površina. Svjesni toga, stučnjaci su urbanističkim planom predvidjeli da Banjaluka do 2040. godine dobije 29 novih parkova, ukupne površine 115 hektara i 15 rekreatvnih kompleksa površine 127 hektara.
– Jedan od najvećih problema Banjaluke je nedostatak kolektora. To je preskupa investicija, ali to se mora uraditi. Onda bi se moglo ići u uređenja obala Vrbasa. Predviđena je izgradnje termoelektrane na prirodni gas čime bi se značajno smanjio broj individualnih ložišta, pa time i unaprijedio kvalitet vazduha – naglašava Višekruna.
I za tim koji je radio na izradi urbanistučkog plana, prioritet je da se spriječi nekontrolisano širenje građevinskog zemljišta na račun poljoprivrednog i šumskog.
– Ono što smo vidjeli u prethodnom periodu je narušavanje drvoreda, blokovskog zelenila, betonizacija i izgradnja koja nije uvijek kontrolisana. Planirano je uređenje obala Vrbsaa, uređenje sliva Sutrurlije, smanjivanje motornog saobraćaja, promjena koncepta saobraćaja sa akcenom na biciliste, pješake i kraće distance. Namjera je da koncentrišemo razvoj na uže, urbano području, a da poljoprivredne i šumske površine zaštitimo – rečeno je tokom predstavljanja Urbanističkom plana odbornicima Skupštine grada.
Prema onome što se moglo čuti, u Banjaluci su predviđeni objekti za socijalno stanovanje, postoji nova lokacija za Medicinsku školu, tri poencijalana lokacije za Građevinsku, obezbijeđene su i tri lokacije za izgradnju đačkih domova. Planiran je medicinski kampus na Parikovcu i hitna služba u Lazarevu. Na mjestu bivšeg zoo vrta planom je predviđena umjetnička kolonija, a u naselju Lazarevo novi stadion. U Lazarevu 4 planiran je robno-transportni centar, veletržnica u Kumsalama, IT park uz kasarnu Kozara, stočna i auto pijaca između deponije i Ramića, dok bi autobuska i železnička stanica ostale na postojećim lokacijama. U Banjaluci trenutno ima 32 kilometra biciklističkih staza, a do 2040. planirano je da ih bude oko 150.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu