Prema stavu CIK-a i ljudi iz IDDEEA, izmjene Izbornog zakona nisu potrebne pošto se ne radi o identifikaciji. Prema Izbornom zakonu identifikacija je propisana važećim ispravama sa slikom – jedne od tri”, precizirao je Bakalar.
On kaže da su identifikacioni dokumenti lična karta, pasoš ili vozačka dozvola i da će se identifikacija i dalje vršiti na takav način.
– Ovo je autentifikacija odnosno mečiranje /poklapanje/ stvarnog identiteta birača sa bazom koju ima IDDEEA. Time bismo otklonili kroz dodatnu autentifikaciju, vjerodostojnost pojave glasača nakon identifikacije koji bi se vršio na način kako je riješeno zakonom – pojasnio je Bakalar.
On kaže da bi se na ovaj način riješilo pitanje da li je riječ o stvarnoj osobi, da je riječ o osobi koja je došla na biralište i dala svoje dokumente na osnovu kojih je utvrđen identitet, da se to uporedi sa bazom u koju je ta osoba dala pri vađenju važećeg dokumenta i svoj otisak prsta.
– Time bi anulirale sve ove manipulacije da birački odbori na neki način dopisuju glasove, kako umrlih, tako i ovih apstinenata od izbora. Unaprijedila bi se situacija i otklonile bi se manipulacije na koje se godinama upozorava. S druge strane, imamo i tumačenja od IDDEEA da je zaštita ličnih podataka apsolutno zagarantovana s obzirom na to da se ne radi o ličnom podatku koji bi bio dostupan članovima biračkog odbora, nego se to uz poseban softver kriptuje u matematički temploid i faktički nije dostupno ljudima koji rade na biračkom mjestu – napomenuo je Bakalar.
On je rekao da na ovaj način ne bi trebalo biti ugrožavanja drugih propisa u BiH.
– Za sve ovo potrebno je i vrijeme i novac, odnosno podrška BiH da se ide u tom smjeru, ali to je nešto što je, uslovno rečeno, na dugom štapu s obzirom na odnose prema izmjenama Izbornog zakona i u odnosu na stav BiH i prema unapređenju izbornog procesa – rekao je Bakalar.
On je rekao da će CIK i IDDEEA ovat projekat spremiti, a očito je da će realizacija čekati neka “bolja vremena” kada za sve ovo bude političke volje.
– Mi to sami ne možemo realizovati iako smo ostavljeni da sami sa IDDEEA pokušamo da ponudimo rješenja. Kakav će biti pristup politike, o tom potom – rekao je Bakalar.
Bakalar je rekao da još uvijek u CIK-u nemaju procjene koliko bi realizacija ovog projekta koštala, da još uvijek rade analize, razrađuju sve stavke i ispituju situaciju kako bi došli do okvirnih cifara koje bi bile potrebne.
– Na svemu ovome radimo predano jer mislimo da bi se znatno unaprijedio izborni proces s obzirom na to da nikakve digitalizacije nije bilo još od uspostavljanja jedinstvenog informacionog sistema 2.010. godine. Punih 11 godina nije bilo nikakvog tehničkog unapređenja u izbornom procesu. Nakon 11 godina smatramo da je više nego zrelo vrijeme da se o tome razmišlja – istakao je Bakalar.
On je rekao da je, kada se krene u realizaciju ovog projekta, potrebno vrijeme da se on ostvari, a pored softvera i hardvera potreban je i novac za usluge i plaćanje ljudi koji će voditi taj projekat, što CIK ne može sam.
– Od javnog i od interesa građana i birača je da imaju jači integritet izbornog procesa, jer ovo kako sada izgleda ne ulijeva povjerenje u taj integritet – napomenuo je Bakalar.
On je dodao da je drugi dio procesa unos, odnosno transmisija rezultata izbora direktno sa biračkog mjesta.
– Birački odbori bi direktno nakon prebrojavanja rezultata za određeni nivo vlasti sa samog biračkog mjesta na aplikaciju unosili rezultate i slali ih direktno CIK-u, čime bi rezultate izbora imali puno prije nego što to imamo sada – istakao je Bakalar.
On je rekao da sa objavljivanjem rezultata izbora CIK kasni i u odnosu na političke stranke, dok bi se ovim znatno ubrzalo i unaprijedilo saopštavanje izbornih rezultata, a CIK BiH ne bi “brukao”.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu