Ovakvi potezi vlastodržaca su, očekivano, izazvali bijes i ogorčenje u organizacijama koje brinu o pravima potrošača, a pogotovo u javnim kuhinjama gdje humantarci svakodnevno muku muče da prehrane hiljade gladnih usta.
– Strašno je to što su uradili. Sramotno! Misle li oni na gladne, misle li o tome da u BiH radi više od 78 javnih kuhinja. Da li se ikad zapitaju ko je odgovoran za to – kaže za Srpskainfo Miroslav Subašić, predsjednik Humanitarne organizacije “Mozaik prijateljstva” u Banjaluci, u sklopu koje radi javna kuhinja “Obrok ljubavi”.
Subašić smatra da bi bilo ne samo pravednije, nego i moralnije i politički svrsishodnije da su se parlamentarci odrekli povišice, kako bi se tim novcem nabavilo brašno, šećer i ulje za najugroženije.
– Da su tako uradili, narod bi ih više poštovao, ovako će ih omrznuti – kaže Subašić.
Kao pozitivan primjer Subašić je istakao potez Vlade RS, koja je nedavno iz interventnog uvoza obezbijedila 500 tona pšenice i znatne zalihe drugih vrsta hrane za sve javne kuhinje u Republici Srpskoj.
– Zahvlajujući tome i naši korisnici, a ima dana kad nam po hranu dođe i 1.000 ljudi, imaće do kraja godine obezbijeđenu sve osim mesa. Velika je to stvar. Sigurno se i na nivou BiH moglo učiniti nešto da najugroženiji mirnije dočekaju zimu – poručuje Subašić.
Murisa Marić, izvršna direktorka Udruženja građana “Don” iz Prijedora, poznata po borbi za prava potrošača, nema mnogo lijepih riječi za političare. Ustvari, ona tvrdi da je – ostala bez riječi!
– Ne mogu naći riječi kojima bih opisala ovavu bahatost i drskost. Očekivali smo da se, ukidanjem akciza na gorivo, bar donekle uspori i galopirajući rast cijena hrane. Ali onima koji odlučuju o našem novcu, taj je novac, očigledno, potreban za druge svrhe. Opet će našim parama, doslovno otetim od sirotinje, potplatiti biračke odbore i posmatrače na izborima i opet će ostati na vlasti – kaže Marićeva.
Dodaje da političari koji se, navodno, ni o čemu ne mogu dogovoriti, očas posla nađu zajednički jezik, kad treba da zavući ruku u džep građanima i sebi podebljati plate.
– Kad je to na dnevnom redu, onda je sve OK: onda u drugi plan padaju i gej parada, i vitalni nacionalni interesi i referendumi i otcjepljenja- kaže Murisa Marić za Srpskainfo.
Oni koji u BiH odlučuju o poreskoj politici i budžetima, dodaje Marićeva, nisu na svojoj koži osjetili šta znači kada sindikalna potrošačka korpa pređe cifru od 2000 KM za mjesec.
– Da li su naši uvaženi predstavci svjesni da za tu povišicu, koju su posljednjim odlukama sami sebi omogućili, mnoge porodice moraju preživjeti od prvog do prvog. Tih 500 KM, koje su sebi nabacili, više su od penzije od oko 400 KM, koju prima većina penzionera u Srpskoj i skoro su jednake minimalcu od 650 KM. U tih 500 KM mogu da stanu tri naknade za tuđu njegu i pomoć, od kojih su primorane da životare mnoge osobe sa invliditetom – navodi Murisa Marić.
Sve to, smatra ona, ne bi bio problem, da su u pitanju lideri, koji vode politiku napretka i prosperiteta.
– Nažalost nije tako. Mi od njih nemamo nikakve koristi, jer zemlja stagnira i propada – kaže Marićeva.
Dodaje da u Srpskoj i BiH ima mnogo socilanih kategorija, ali da je najžalosnije, što su, zahvaljujući upravo takvoj katastrofalnoj politici, na socijalu spali penzioneri, koji su pošteno i vrijedno odradili svoj radni vijek, a danas, ako plate komunalije, nemaju ni za koricu hljeba.
– Sramotno je što je tako. Sramota je što uopšte pričamo o ovakvim temama, a primorani smo da pričamo. Sramota me, ali moram reći i ovo: ne zalažem se za izlazak na ulicu, nema rješenja na ulici, ali ovo je toliko prestrašno da se pitam imamo li ikakvog izbora – zaključila je Murisa Marić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu