U avionu se nalazilo 346 ljudi, uključujući 11 članova posade.
Na letu 981, koji je krenio iz Istanbula, nije bilo ništa neobično i ništa nije sugerisalo da će se taj put razlikovati od bilo kog prethodnog.
Ono čega niko nije bio svjestan i što niko nije mogao da zamisli je ozbiljna greška u dizajnu stražnjih teretnih vrata koja se prilikom upotrebe ljuljaju prema van.
Kako se avion penjao, unutrašnji pritisak se povećavao uzorkujući ogromno naprezanje na šrafovima.
Samo nekoliko minuta pošto je avion napustio pistu, teretna vrata su pretpjela katastrofu. Otvorila su se i pokidala uzorkujući eksplozivnu dekompresuju koja je presjekla važne kablove neophodne za kontrolu aviona.
Let je tog trenutka bio osuđen na propast. Posada je izgubila kontrolu nad letjelicom te je avion nosom uronio u šumu izvan francuske prestonice Pariza brzinom od 800 kilometara na sat.
Spasioci su bili suočeni sa užasnim zadatkom da lociraju olupine širom širokog područja pokrivenog šumom.
Dijelovi tijela visili su sa drveća, a pokušaji da se svi dokazi skupe za forenzičku istragu bili su izuzetno teški.
Preživjelih nije bilo, što je u tom trenutku, bila najgora vazdušna katastrofa na svijetu.
Veći dio letjelice raspao se u veoma sitne komade. Uzrok je utvrđen dva dana kasnije kada su stigli prvi izvještaji o vratima i mrtvom redu putnika na njihovim sjedištima. Iako se prvo sumnjalo da je terorizam u pitanju, ta teorija je brzo odbačena.
Olupina aviona je uklonjena najbolje što se moglo, ali neki putnici nikada nisu identifikovani.
Nakon kvara na vratima, ona su redizajnirana kako tako da bilo kakav unutrašnji pritisak dovede da se vrata zatvore, a ne otvore. Na mjestu gdje se avion srušio danas stoji spomenik u čast poginulima, piše Telegraf.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu