Banjaluka se transformiše pred našim očima. Toliko toga je drugačije, izmijenjeno, neki djelovi grada su neprepoznatljivi i nepovratni.
Oduvijek je hljeb bio osnovni sastojak svakog obroka kod nas. A dođe vrijeme da je ta obična bijela vekna za mnoge luksuz.
Znate li da u strogom centru grada na licu mjesta možete da vidite kako nastaje autentična rukotvorina? I da pitate za savjet. I da naučite da savladate neki novi „bod“ ili šaru.
Najobičniji bijeli hljeb u Srbiji ne košta ni jednu marku. U Banjaluci takav isti je oko 2 KM. U Sarajevu se može naći za 1,5 KM. Ako i zvanična statistika kaže da je pšenično brašno u Srpskoj pojeftinilo, ko može da objasni i opravda da je hljeb skuplji danas, nego lani?
Kada maloljetnik počini neko krivično djelo, ta vijest postane broj 1 u medijima i javnosti. Iznose se detalji, razne teorije, tada se pokušava naći „krivac“. Masa se snebiva i pita kako se to moglo dogoditi.
Preglasna muzika, bušenje zidova, pomjeranje namještaja, lupanje, galama. Sve ovo dogodiće vam se bar jednom, ako živite u zgradi.
Kada neku zajednicu pogodi nesreća bilo koje vrste, solidarnost dobrih ljudi tada izađe u prvi plan. Tako je bilo i kada su Donju Jablanicu, Konjic, Kreševo, Kiseljak, Fojnicu pogodile poplave i odroni kakvi se ne pamte. Podigao se običan svijet običnom svijetu da pomaže. A, nadležni?
Burek došao i do 20 KM za kilogram. Nije isključeno da cijena brašna poraste, što će dovesti i do skoka pekarskih proizvoda. Uveliko se priča o krizi na tržištu kafe, čovjek ne zna šta bi rekao o cijenama goriva... BiH je zemlja u kojoj je toliko skupo jesti i trebalo bi ozbiljno istražiti naš „fenomen preživljavanja“.
Plata nešto veća od 1.000 KM, neradne vikende mogu da sanjaju, a ono što sami moraju da obave u jednoj smjeni, realno bi bio posao za bar 2 osobe. Odavno se već zna da je ovo život mnogih radnika u trgovini.
U Donjoj Jablanici, Konjicu, Kreševu, Kiseljaku, Fojnici poplave i odroni zbrisali su sve pred sobom. Ali, obični ljudi i humanitarne organizacije postali su heroji koje ove zajednice vjerovatno nisu očekivale, ali su očajnički trebale.
Za sarmu ili salatu, kupus je neizbježan na trpezi tokom zime. Cijene ovog povrća su danas veće nego lani. Već po pravilu, najskuplje ga plaćaju u Banjaluci, bilo po kilogramu ili po vreći. Jer, u Banjaluci je mnogo toga skuplje nego u drugim mjestima.
Kada nas iznenadi neki nepredviđeni trošak najčešće se obraćamo banci i prijateljima. Platne kartice uglavnom koristimo pri plaćanju u trgovinama, većina nas ima mobilnu aplikaciju banke. Ali, malo smo lošiji kada je riječ o znanju o plaćanju preko inteneta i nismo baš vični da štedimo.
Prvi novi ponedjeljak počinjemo radno, mora da se radi, poručio je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković koji je danas obišao gradilište u sklopu "Akvane".
Jablanica, Kiseljak, Kreševo, Konjic, Fojnica. Sva tuga stala je u ovih pet riječi. Pet malih opština, a pregolema nesreća.
Pratite informacije putem radija, televizije ili interneta, ako su dostupni. Ako ste u mogućnosti, idite na više spratove kuće. Držite se dalje od električnih kablova i uređaja. Izbjegavajte oblasti koje su poznate po klizištima i odronima.
U Republici Srpskoj ove godine upisano je nešto više od 3.000 studenata na visokoškolske ustanove. Prošla su vremena kada se samo na banjalučkom Univerzitetu u dva roka bez problema upisivalo 4.000 brucoša.
Jezero, mala opština koja graniči sa Mrkonjić Gradom, Šipovom i Jajcem, na daleko je poznata po svojoj prekrasnoj prirodi. Ali, ovo mjesto steklo je i svjetsku slavu. Naime, jedan od kratera na Marsu nazvan je upravo po Jezeru. Tako ova mala opština, koja ima oko 1.300 stanovnika, sada ima svoje ime na crvenoj planeti.
Nema ništa loše u trošenju novca na ono što želite, ali svi znamo koliko je lako potrošiti previše u uzbudljivom ispunjavanju želja. A svi ih imamo dosta.
Možete li zamisliti današnji, digitalizovani svijet, a da ne koristite platne kartice? Jer, one su neizostavni način za upravljanje ličnim finansijama. Bilo da se radi o kreditnim, debitnim ili pripejd karticama, mogućnosti su brojne, a prednosti neprocjenjive.
Internet postaje najvažnije mjesto kupovine za sve više građana BiH, a broj kupaca na mreži u sljedećim će godinama nastaviti da raste, procjenjuju analitičari. Mnoge kompanije se prilagođavaju promjenama u potrošačkim navikama, nudeći svoje proizvode i usluge putem onlajn prodavnica.