Niče Dom živih sjećanja: Počela izgradnja memorijalne kuće u Jelovcu na Kozari (FOTO)
Članovi Zavičajnog društva društvu “Patrija Jelovac” iz Prijedora, počeli su zidarske radove na Domu živih sjećanja Patrija. Radi se o višenamjenskom objektu.
Članovi Zavičajnog društva društvu “Patrija Jelovac” iz Prijedora, počeli su zidarske radove na Domu živih sjećanja Patrija. Radi se o višenamjenskom objektu.
Brojne manifestacije, ljetos organizovane u gradiškom kraju, u kojima učestvuju kulturno-umjetnička društva, udruženja građana, lovci, ribolovci, planinari, slikari, čuvari tradicije i običaja, privukle su više hiljada učesnika.
Od kada su, a ima tome više od dvije decenije, Stojan Todorović i Petar Danilović iz Gradiške politici kazali zbogom, to je bio jasan znak da je moral na velikom iskušenju.
Mladi talenti, srednjoškolci i studenti, porijeklom iz Gradiške koji se školuju u drugim državama, postižu izuzetne uspjehe u različitim oblastima.
Ispred pravoslavne crkve Preobraženja gospodnjeg u Gradini kod Velike Kladuše, gdje se svake godine, i nakon rata, odakle su masovno izbjegli, okupljaju Srbi porijeklom iz ovog te susjednih sela Bosanska Bojna, Bukovlje, Glinica, Zborište, Stabandža, prvi put poslije trideset godina došli su Milan i njegov otac Stojan Vajagić.
Parkovi, trgovi, cvijetnjaci, ukrasna stabla, savska obala, fontana, zelenilo, klupe, na udaru su pojedinaca i grupa u Gradiški koji sve to bezobzirno ruše i uništavaju.
Nedjeljom i praznicima, kao danas na Preobraženje, u manastir Osovica, sve češće dolaze vjernici iz Banjaluke, Gradiške, Laktaša, Prnjavora ili Dervente i Broda, iz inostranstva i svijeta.
Zaposleni u Komunalnom preduzeću „Gradska čistoća“ Gradiška svakodnevno zasađuju ukrasno drveće i cvijeće, kako bi grad i okolina, u jeku ljetnje sezone, turističkih posjeta i brojnih manifestacija, izgledao što ljepše.
Muška izvorna grupa iz Kozarske Dubice pobjednik je takmičenja ojkačkih grupa održanog sinoć kod manastira Moštanica.
Među rijetkim voćnim vrstama koje su rodile, uprkos mrazu, dugom kišnom periodu, vjetru i gradu, je drenjina. Ova voćka karakteristična za drvarski kraj, sve je zastupljenija u Lijevču.
Udruženje „Eko vodenica“ Krajčinovci – Vrbaška, odlučilo je da uredi vodenicu na rijeci Jablanici, kako bi to mjesto učinili privlačnim za izletnike iz svoga i susjednih krajeva. Organizovali su nekoliko radnik akcija.
Bivši fudbaler a sada navijač gradiške „Kozare“ i reprezentacije BiH, vrhunski poznavalac modnih trendova i kuvar, majstor za specijalitete svoga kraja, Kasim Grgić, poznat po nadimku Cojle, o svakoj od ovih tema često i rado razgovara sa prijateljima.
U okolini Kozarske Dubice, primijećen je džinovski leptir, japanski svilorepac. Fotografisan je u vikendaškom naselju pored Une a fotografije dostavljene portalu Srpskainfo.
Spomenik posvećenog svim majkama kod manastira Osovica kod Srpca, šalje snažnu poruku da je porodica najsvetiji i najvažniji izvor svakog dobra bez kojeg nema ostanka i opstanka.
Članovi Kulturno-umjetničkog društva „Dukati“ iz Brezik Laminaca kod Gradiške, prve večeri Međunarodnog festivala folklora u Paraliji u Grčkoj, predstavili su se igrama sa Zmijanja.
Rekonstruisani Trg palih boraca, u centru Laktaša, stavljen je u funkciju, na zadovoljstvo građana koji su dugo ali sa velikim optimizmom čekali da građevinski radovi budu završeni.
Fudbalski klub „Sloga Dipo“ iz Gornjih Podgradaca, član Regionalne lige Republike Srpske, grupa zapad, pobjednik je memorijalne utakmice „Hatić-Ališić“ kojeg je organizovao FK „Dubrave“, član Druge lige RS, grupa zapad.
Fudbalski klub "Bratstvo" iz Kozinaca kod Gradiške, novi član Regionalne lige grupa zapad, organizovao je 28. memorijal u čast pet bivših fudbalera, boraca Vojske Republike Srpske koji su poginuli u ratu.
Više stotina ribolovaca, lovaca, udruženja žena koje se bave izradom ručnih radova, ljubitelja prirode i gurmana, okupilo se na tradicionalnoj kotlijadi u Rogoljima kod Gradiške.
Između vješala na ulazu u dvorište, koja služe za cvijeće ili za njega lično, ako mu dođe žuta minuta, do crkvenog zvona u vrtu iza kuće, da narodu u Razboju i Lijevču, javi vijest o odlasku u vječna polja, kada za to dođe vrijeme, prikazan je buran život Stojana Janjića Kelija (77).