Magazin

Atlantiđanske imperije (93): Filip Dik

Još jedan američki mistik koji je ostavio veliki trag u pop kulturi je SF pisac Filip Kindred Dik, rođen 1928. godine u Čikagu.

FOTO: ARTHUR KNIGHT/WIKIPEDIA

Dik je proveo gotovo čitav život u sunčanoj Kaliforniji kao farmer i primjer je kreativno nastrojenog „djeteta cvijeća“.

Sa globalističkim hipi pogledom na svijet, uz pomoć lakih i teških psihodeličnih droga, Dikova mašta se rasplamsala i uputila ka budućnosti. Dik je u svojim najbolje ocijenjenim romanima „Sanjaju li androidi električne ovce“, „Tri stigmate Palmera Eldriča“, „Tecite suze moje, reče policajac“, „Marsovsko iskliznuće vremena“, „Tamni skener ili Ubik“, među prvima predosjetio dolazak novog tehnosvijeta budućnosti, opisujući ga tako ubjedljivo i zavodljivo da je postao uzor za sajberpank sljedbenike poput Vilijama Gibsona, Nila Stivensona ili Brusa Sterlinga.

U plodnoj karijeri napisao je 45 romana, a mnoge od njih na početku karijere prosto je štancovao za male honorare kako bi preživio. Šezdesete godine i psihodelična revolucija ostavili su dubok trag na Dika, jer se kao i mnogi mladi ljudi tog perioda potpuno posvetio izučavanju i konzumiranju halucinogenih droga. Droge su napravile neku vrstu rascjepa njegove ličnosti, zbog čega je kasnije dobio dijagnozu šizofrenije.

Kako u svom eseju navodi njegov prijatelj i pisac Norman Spinard, Dik je bio izuzetan poznavalac psihodeličnih droga. Sve što je konzumirao radio je svjesno i sa razlogom da prodre u drugačiju stvarnost. O toj stvarnosti je pisao u svim svojim romanima. Po Diku, bile su to priče iz budućnosti koje se prosto sjećao.

Mladen Jakovljević je u doktorskoj disertaciji „Alternativni svjetovi Filipa K. Dika“ izuzetno ubjedljivo rastumačio šta za američkog pisca znači „sjećanje na budućnost“. Sam Dik je pisao eseje koje je konačno sabrao Lorens Sutin u jednoj knjizi, a u jednom od njih govori o dvije vrste vremena. Jedno je linearno vrijeme u kom ljudi žive i koje nazivamo stvarnošću, a drugo je ortogonalno vrijeme, koje je kao neka vrsta bekonačnog kruga u kom su sadržana sva linearna vremena i sve alternativne stvarnosti.

Dik je smatrao da šizofreničari mogu da spoznaju ortogonalno vrijeme i da žive u paralelnim stvarnostima. Samim tim oni mogu da otputuju svojim duhom na kraj linearnog vremena, da vide budućnost iz suprotnog smijera, te da se kasnije, kada se vrate u našu stvarnost, prosto „sjećaju budućnosti“.

Sajberpank svjetovi bliske budućnosti u kom planetom Zemljom i njenim gradovima hodaju paralelno ljudi, roboti, androidi, kiborzi i mutanti, u Dikovim romanima djeluju zapanjujuće realno. Poput Nikole Tesle jasno je vidio buduće stvari, događaje. Njegove tehno fantazije, o kojima je pisao šezdesetih i sedamdesetih godina XX vijeka, već su počele da se ostvaruju.

(Nastaviće se)