U svom djelu “Nova Krmčija” istoričari Jovan I. Deretić i Dragoljub P. Antić iznose smjele tvrdnje da su drevni Srbi zapravo prvi zaposjeli grčke teritorije i da su oni bili pravi vladari Krita.
O dometima Minojske kulture veoma iscrpno piše istoričar Gavin Menzis u svom djelu “Iščezlo carstvo Atlantide”. On smatra da su stanovnici ostrva Krit u davna vremena bili toliko vješti moreplovci da su stigli čak i do Sjeverne Amerike, kao i da su potpuno kontrolisali pomorsku trgovinu Mediteranom.
Nasljednik Minojske, Mikenska era trajala je od 1500. godine p.n.e. do 1200. godine pre n.e. Mračni period u Grčkoj traje 400 godina, kada su se manji grčki gradovi međusobno uništavali. Stara teza da su u to vrijeme Grčku osvojili Dorani danas je na preispitivanju. Antička Grčka traje od 800. godine p.n.e, a kao tradicionalni datum završavanja tog perioda smatra se smrt Aleksandra Velikog 323. godine p.n.e. Helenistička era je trajala od smrti Aleksandra Makedonskog do osvajanja Grčke od strane Rima 146. godine p.n.e, a posljednji period je onaj između osvajanja Grčke i propasti Rimskog carstva.
Nakon propasti Mikenske civilizacije u XII i XI vijeku p.n.e. u Grčkoj je uslijedio period poznat kao Mračni vijek. Taj naziv je korišćen iz razloga što su istorijski i arheološki podaci u tom periodu veoma oskudni. U tom periodu na prostoru kontinentalne Grčke uslijedila je velika migracija helenskih plemena.
Grčka je u 8. vijeku prije Hrista počela da izlazi iz mračnog doba koje je slijedilo nakon propasti mikenske civilizacije. Pismenost se izgubila i mikensko pismo je zaboravljeno, pa su Grci prilagodili feničansko pismo grčkom. Oko 8. vijeka počinju se pojavljivati pisani zapisi. Grčka je bila podijeljena na mnogo malih samoupravnih zajednica čiji je oblik uzrokovan grčkom geografijom, čija su sva ostrva, doline i nizije odsječeni od susjeda morem ili planinskim lancem.
Dok se Grčka ekonomski oporavljala njeno se stanovništvo povećalo više nego što je bilo obradive zemlje. Zbog toga su Grci od oko 750. godine p.n.e. započeli širenje koje je potrajalo 250 godina, naseljavajući kolonije u svim pravcima. Na istoku su prvo kolonizovali egejsku obalu Malu Aziju, a onda Kipar i obale Trakije, Mramorno more i južnu obalu Crnog mora. Grčka je kolonizovala sve do dalekog sjeveroistoka Ukrajine. Na zapadu su naseljene obale Albanije, Hrvatske, Sicilije i južne Italije, a onda i južna obala Francuske, Korzika, pa čak i sjeveroistočna Španija.
Istoričari preskaču teritoriju Srbije, koja je svakako bila organski povezana sa starim narodom Grčke. Grčke kolonije su takođe osnovane u Egiptu i Libiji. Današnji gradovi Sirakuza, Napulj, Marselj i Istanbul u svom početku su bili grčke kolonije Sirakuza, Napoli, Masilija i Bizant.
(Nastaviće se)
Raniji tekstovi:
Atlantiđanske imperije (1): Afrika
Atlantiđanske imperije (2): Podsaharska Afrika
Atlantiđanske imperije (3): Sumer
Atlantiđanske imperije (4): Vavilon
Atlantiđanske imperije (5): Egipat
Atlantiđanske imperije (6): Drevna Srbija
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu