Kultura

Arheološka riznica u Lijevče polju: Tragovi drevnih civilizacija na seoskim njivama (FOTO)

U srbačkim i gradiškim selima na obalama Vrbasa, posebno ušću u Savu, otkriveni su mnogi tragovi drevnih civilizacija od prije nekoliko hiljada godina. Zbog toga je ovo područje postalo veoma privlačno arheolozima.

Arheološka riznica u Lijevče polju: Tragovi drevnih civilizacija na seoskim njivama (FOTO)
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RAS SRBIJA

Đuro Stijaković iz Kočićeva jesenas je na svojoj njivi, pored starog panja, pronašao bakarni prsten kroz kojeg je proraslo mlado stablo oraha. To je nevjerovatno, kazao je Stijaković, na koji način je tanki orah, prorastao kroz prsten i tako pronašao put od korena do Sunca.

– Na istom mjestu pronašao sam ostatke ljudske ruke i šake. Vjerovatno je prsten bio na ruci pokojnika i sticajem nevjerovatnih okolnosti izbio na površinu uz pomoć mladog oraha. Izgledalo mi je kao da je stablo prstenovano – objasnio je za Srpskainfo Đuro Stijaković, arheolog amater iz lijevčanskog sela Kočićevo.

On godinama samostalno traga i sakuplja predmete koji svjedoče o davnim civilizacijama. Njegova kolekcije se svake godine uvećava.

FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RAS SRBIJA

– Nalazim ljudske i životinjske kosture u svojim njivama. Izoravam nakit, ostatke alatki, metalnog, keramičkog i glinenog posuđa, oružje, mačeve, stari novac… To me veoma mnogo zanima, naročito od kada su ovdje arheolozi iz Gradiške, Banjaluke, pa čak i Engleske počeli istraživati – kazao je Đuro Stijaković.

Njegov otac Čedo i djed Đuro, kaže, nisu imali arheoloških iskustava kao on.

– Oni su zemlju obrađivali konjskim plugom, plitko orali, pa je sasvim razumljivo zbog čega nisu nalazili tragove davnih naselja, ljudi, burnog života u ovom kraju. Sada se za obradu zemlje koriste snažne mašine, koje na površinu izbacuju mnogo za nas nepoznatih ali dragocjenih predmeta – zaključio je Đuro Stijaković na čijem imanju su arheolozi otkrili dragocjeno arheološko nalazište.

Pročitajte još

U koritu Vrbasa, u blizini srbačkog naselja Bajinci, ribolovac Vojo Romić iz susjednog sela Povelič pronašao je drveni čamac izrađen od jednog dijela hrastovog stabla. Sličan čamac, dužine pet metara, iz Vrbasa su izvukli Zlatko i Dragana Svoboda iz Poveliča, za koji je arheolog Milan Đurđević iz Gradiške utvrdio da je star oko 1.000 godina i da su ga koristili Sloveni.

Dragan Pecija iz Bajinaca pronašao je u plićaku Save mač koji potiče iz 15. vijeka. Mač je dugačak 130, a drška 35 centimetara, i izrađen je od kovanog gvožđa, a korišten za borbe prsa u prsa, što je bio običaj u vrijeme feudalnih vitezova. Draganova supruga Brana iste godine, kopajući baštu, našla je novčić iz vremena Marije Terezije i medalju porijeklom iz Tirola, a njihov komšija Dragan Dumonić na obali Save našao je sjekiru neobičnog izgleda, koja je korišćena u davna vremena.

U Kladarima je, kopajući temelj za farmu, Đuro Cvijić pronašao rimsku nekropolu, a nedaleko od nje arheolozi Muzeja RS su pronašli dvije bronzane posude iz rimskog doba i pozlaćene kopče iz 4. vijeka.

Zanimljivo je da su u koritu Vrbasa za vrijeme velikih suša pronalazili ogromna hrastova stabla čija se starost procjenjuje na više od 1.000 godina. Stablo hrasta lužnjaka pronađeno je 2011. sa prečnikom od dva metra. Njegova vrijednost je velika, jer je korišten za izradu masivnih vrata na tvrđavama, zamkovima i manastirima.

Skelet star 8.000 godina

U selu Kočićevo pronađeno je naselje poluukopanih zemunica i nadzemnih kuća, koje se razvilo na meandrima Vrbasa, objasnio je arheolog Bojan Vujinović. Naselje pripada periodu mlađeg neolita i staro je više od 8.000 godina.

– Prilikom istraživanja na ovom lokalitetu pronađen je skelet ženske osobe, čija je starost od oko 8.000 godina utvrđena na osnovu C14 analize koštanog uzorka. To predstavlja najstariji ljudski skelet u Bosni i Hercegovini. Na lokalitetu su pronađene alatke od kremena, noževi, strelice, strugači, sjekire, fragmenti posuda od keramike kao dio kuhinjskog posuđa i posuđa za skladištenje i kuhanje, te nekoliko žrvnjeva na kojima su mljeli žito. Lokalitet je istraživan kroz projekat Eurofarm, a u njemu su učestvovali stručnjaci sa USL-a, Kembridža, Muzeja RS, Republičkog zavoda za kulturno-istorijsko i prirodno nasljeđe Republike Srpske, muzeja u Gradiški, Doboju i Prijedoru – izjavio je Vujinović za Srpskainfo.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu