Međutim, od same cifre mnogo je zanimljivija lokacija za jednu od policijskih agencija BiH, a to je Ulica Blajburških žrtava bb. Na toj lokaciji SIPA je privremeno smještena još iz vremena kada je njen direktor bio Mirko Lujić, ali će nakon kupovine poslovne zgrade na tom mjestu ostati trajno. Kako je navedeno u odluci Savjeta ministara BiH, u pitanju je ekonomsko dvorište i poslovni objekat neto korisne površine 1.256,83 kvadratna metara po cijeni od 3.600.000 KM bez uračunatog iznosa pripadajućeg poreza na promet nekretnina, ili 2.864 marke po kvadratu.
Dešavanja u Blajburgu decenijama su obavijena kontroverzama, izazivaju različite emocije i različito se tumače kod naroda koji su živjeli u nekadašnjoj SFRJ. Slučaj Blajburg, poznat kao Blajburški masakr, odnosi se na događaj krajem Drugog svjetskog rata, tokom maja 1945. kada se na desetine hiljada vojnika i civila povezanih sa snagama Osovine bježali iz Jugoslavije.
U mjestu Blajburg na austrijsko-slovenačkoj granici od strane jugoslovenske vojske ubijeni su pripadnici ili saradnici fašističkih režima, a među nastradalima je najviše bilo Hrvata, pripadnika ustaša i domobrana. U sjećanju na taj događaj, Hrvati gaje kult žrtve, njihovi zvaničnici iz Hrvatske i BiH odlaze na komemoraciju u Blajburg, dok ostali narodi ne misle tako.
U SIPA nisu željeli da komentarišu lokaciju koju je za njih izabrao Savjet ministara BiH. Nezvanično su nam rekli da je Gradska uprava Mostar odgovorna za nazive ulica u gradu na Neretvi.
U organizacijama koje okupljaju srpske povratnike u Mostar ogorčeni su na činjenicu da se u gradu mogu naći ulice nazvane po ustašama, koje su tako imenovane za vrijeme posljednjeg rata, kada je taj grad bio uglavnom pod vlašću nepriznate Herceg-Bosne. Međutim, nisu željeli da javno govore na ovu temu jer kažu da poslije svake takve izjave trpe pritiske, pa čak i prijetnje od pojedinih sugrađana.
Naime, ovaj slučaj još jednom je skrenuo pažnju na to da se u Mostaru i danas nalaze nazivi ulica po ličnostima i događajima povezanim sa ustaškim i nacističkim režimom. Neke od njih su ulice Mile Budaka, jednog od ideologa ustaškog pokreta, Kardinala Stepinca, koga Srbi smatraju odgovornim za brojne ratne zločine, te Ulica Ante Vokića i Mladena Lorkovića, ministara u Vladi NDH, o čemu smo ranije pisali.
U ljeto 2016. Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH je izglasao inicijativu poslanika SDP BiH Denisa Bećirovića kojom se od gradonačelnika Mostara Ljube Bešlića i lokalne vlasti traži da preduzmu hitnu aktivnost s ciljem trajnog ukidanja imena ulica koje nose nazive ustaških funkcionera. Do sada to se nije desilo.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu