U to se nedavno uvjerio naš sagovornik iz Banjaluke koji je godišnji odmor proveo kod rodbine u jednom manjem gradu. On se našao u svojevrsnoj zavrzlami kada je odlučio da se, zbog sve jače grlobolje, javi u tamošnji dom zdravlja.
Lokalni porodični ljekar, naime, rekao mu je da on ne može zvanično da ga pregleda, jer nije njegov registrovani pacijent!
Ovakva pravila liječenja pacijentima često nisu jasna i logična.
Rečeno mi je da im čak ni računarski sistem uopšte ne dozvoljava da me zavedu kao pacijenta. Kada sam pitao kome da se obratim, rekli su da pokušam u Hitnoj pomoći, ali meni je bilo smiješno da tamo idem zbog grlobolje. To mi, iskreno, nikada ne bi palo na pamet, a vjerovatno bi mi se i u Hitnoj smijali. Zbog takvih stvari se ide porodičnom ljekaru – kaže sagovornik Srpskainfo, ne želeći da mu navodimo ime.
Prvi put se, kaže, našao u takvoj situaciji. Iznenadio se načinom na koji su stvari uređene.
– Imam osiguranje, u istoj sam državi, nisam hitan slučaj, a treba mi pomoć ljekara… Praktično nema ko da me pregleda. Nije normalno da u takvoj situaciji moram svom ljekaru. Za mene je to nedorečenost u sistemu – ističe naš sagovornik.
Porodični ljekari kojima dođu ovakvi pacijenti često im nezvanično pruže savjet, da ih ne bi odbili, ali su im za više od toga ruke vezane pravilima i ugovorima koje njihove ustanove imaju sa Fondom zdravstvenog osiguranja RS. Po njima, Fond ustanovama plaća samo za liječenje pacijenata koji su kod njih registrovani.
– Osiguranici Fonda primarnu zdravstvenu zaštitu u pravilu ostvaruju u timovima porodične medicine kod kojih su registrovani. Koncept porodične medicine bio bi besmislen ako bi pacijent mogao svaki put da odlazi kod drugog ljekara – ističu u Fondu.
Osiguranike kojima u drugom gradu zatreba hitna medicinska pomoć upućuju na službe hitne pomoći.
– Svaka služba hitne medicinske pomoći je dužna da zbrine pacijenta, što uključuje i davanje neophodne terapije. Usluge koje pruža hitna medicinska pomoć ne bi trebalo da se naplaćuju, a Fond ove usluge ugovara za sve stanovnike, i za osigurana i neosigurana lica – kažu u Fondu, ali nejasno ostaje da li je i pacijentu sa bolnim grlom mjesto u hitnoj pomoći.
Precizno objašnjenje nemaju ni ljekari. Nezvanično nam je rečeno da bi u toj situaciji, u principu, porodični ljekar mogao da pregleda pacijenta, ali da se taj pregled mora naplatiti i drugačije protokolisati. Pacijent onda može da traži refundaciju troškova od Fonda. Da li će ljekar to tako i uraditi zavisi od unutrašnje organizacije ustanove.
Objašnjavaju i da je informacioni sistem koji koriste praktično podijeljen po timovima porodične medicine, tako da ljekari za pacijente koji nisu registrovani kod njih ne mogu ni da koriste elektronske baze i obrasce. Umjesto toga, ipak, mogu da koriste klasične protokole koje ustanove, takođe, imaju.
Bez uputnice specijalisti
Recepte u pravilu izdaje izabrani porodični doktor, a za djecu pedijatar, kao i uputnice za specijalističke preglede. Službe hitne medicinske pomoći mogu izdati uputnicu za bolničko liječenje kada je potreban hitan premještaj pacijenta u bolnicu, ali ne mogu izdavati uputnice za specijalističke preglede.
Ljekari u hitnim službama nemaju ovlaštenja za propisivanje recepata, jer bi u hitnoj pomoći pacijent trebalo da primi i terapiju koja mu je neophodna do odlaska svom ljekaru, pa apoteke lijekove koje je propisala hitna naplaćuju, navode u Fondu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu