Vasilije Vukota iz Trebovljana pokazuje opustošenu njivu od nekoliko dunuma. Računao je na solidan rod kukuruza, jer je kvalitetno obradio i prihranio ovu žitaricu, ali od toga, sada je sasvim izvjesno, nema ništa.
Ovo je za mene potpuna propast. Mnogo sam uložio u ovu njivu. Supruga i ja, oboje po 80 godina imamo, tu smo radili cijelo proljeće i ljeto, sijali, okopavali, čupali travu, prihranjivali… Kukuruz je dobro rodio te smo se nadali da će nam se isplatiti, ali od toga nema ništa – požalio nam se Vukota pokazujući apokaliptične prizore u svojoj njivi u Trebovljanima, gdje su pošteđeni samo redovi kukuruza na krajevima a unutrašnjost u potpunosti uništena.
Da bi zaštitio preostali dio njive, Vasilije noćima dežura na traktoru, u njivi.
– Danju radim druge poslove a noću sjedim na traktoru u kukuruzima da bih spriječio, odvratio divlje svinje i sačuvao žito. Do sada, samo na ovoj lokaciji je nestalo 2,5 tone kukuruza. To je za mene izgubljeno bogatstvo, jer nemam penziju nego se cijelog života bavim poljoprivredom i živim od ovih njivica, isto kao i supruga Joka. Ostalo je još nekoliko redova kukuruza koje svinje nisu povaljale; nadam se da će biti bar za kokoške – požalio nam se Vasilije.
On kaže da je za njega ova godina počela po lošem i tako se nastavlja. Suša je uništila rod šljive, pčelinja bolest košnice i med, ptice povrće i preostalo voće, a lisice piliće i kokoške.
Dušan Vukota, takođe iz Trebovljana smatra da je neophodno što prije utvrditi razmjere štete koju u ovom kraju čini divljač, a ponajviše divlje svinje koje dolaze preko Save, iz Hrvatske, i obezbijediti novac za nadoknadu štete.
– Najviše su pogođena staračka domaćinstva koja siju žito na malim površinama, samo za svoje potrebe, da bi prehranili stoku. Oni ne mogu noćijevati u njivama i u stopu rastjerivati divljač, svinje, srne, fazane, lisice, zečeve… To je velika napast i mi, bez pomoći ili neke organizovane lovačke akcije, ne znamo šta da radimo – požalio se Nikola Vukota koji, zajedno sa ostalim komšijama, apeluje na lokalne i republičke vlasti da primarno dođu u njihova sela i uvjere se u razmjere štete koju svakodnevno pričinjava divljač.
– Prethodnih godina divlje svinje hranile su se kukuruzom u pojasu pored rijeke, uglavnom u Vrbaškoj te drugim selima u pravcu Kozarske Dubice. Mještani, shvativši da za to nemaju rješenje, odustali su od sjetve kukuruza. Zato su krda svinja, koje noću ugrožavaju putnike na magistralnom putu Gradiška – Kozarska Dubica, preselila u sela ispod Prosare, dalje od Save – smatraju naši sagovornici u Trebovljanima, Sovjaku i Miloševom Brdu, koji su sada na najvećem udaru divljih svinja.
– Nije mi jasno kako da zaštitim kukuruz kad su oko njiva na sve strane ili Sava ili bujno šipražje i šume. Kukuruz odmah nakon sjetve uništavaju ptice, potom nastavljaju divlje svinje – kaže Žarko Švraka iz Vrbaške.
Poljoprivrednici smatraju da je dužnost lovaca da kontrolišu i suzbijaju divlje svinje. U LU “Prosara” Gradiška kažu da je, zbog najezde divljih svinja i šteta koje čine, zakonom dozvoljena hajka na ovu divljač mimo lovnog kalendara, kao sada što oni i čine.
– Mi, kao i kolege iz LU “Jelen” Kozarska Dubica, provodimo ove akcije i one imaju efekta. Naravno, problem se u potpunosti ne suzbiti ali može ublažiti – kažu u LU “Prosara”.
Njihove kolege u Kozarskoj Dubici su još konkretnije. Članovi LU “Jelen” od početka augusta svakog vikenda organizuju hajku na divlje svinje.
– Problem je veliki, štete neprocjenjive… Na svaku dojavu reagujemo, idemo u hajku i tjeramo svinje. Za sada najviše ovih akcija organizovali smo u dubičkoj ravni, gdje je ova divljač opustošila velike površine. Tako ćemo činiti sve do početka lova, 1. septembra – kazao nam je Slobodan Borojević, predsednik LU “Jelen”.
On napominje da se ne radi isključivo o divljim svinjama nego takozvanim melezima mješancima divljih i pitomih svinja, koji se ne plaše ljudi, borave u obližnjim šumama i šipražju te se sasvim slobodno kreću u blizini naselja.
Srne uništavaju rasadnike
Na području Bereka i Cerovljana srne uništavaju sadnice voća praveći velike štete u rasadnicima, kaže Jovo Dragojević iz Bereka. On navodi da je na više adresa tražio pomoć, problem prijavljivao lovcima, gradskoj upravi, republičkim institucijama, ali to nije pomoglo.
– Srna ima mnogo, one čine veliku štetu, a nama su “ruke vezane” – kazao je Dragojević.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu