Međutim, taj običaj je zapravo potpuno loše postavljen, prema stručnjacima, rakiju ne bi trebalo da pijete pre jela.
Popiti čašicu ili dvije rakije prije jela čest je običaj kod kuće ili u restoranu, ali ta navika ne otvara apetit niti poboljšava ukus hrane. Naprotiv, može je samo pokvariti, baš kao i probavu, što će vam signalizirati pritiskanje želuca, kojeg na taj način šokiramo. No popijete li kakav gorki liker u malim gutljajima, nećete zatvoriti ukusne pupoljke, nego ih pripremiti, baš kao i podstaći želučane sokove.
Stoga umjesto jedne ljute na “eks”, prema bontonu stola, možete da popijete biljna, gorka pića sa blažim procentom alkohola. Nikako nemojte da birate slatko u čašici jer zbog toga možete da dobijete gorušicu, pa takva pića sačuvajte za kraj, odnosno desert.
Prema legendi, ritualno ispijanje gorkih pića prije jela kako bi se podstakla probava seže još u drevnu Grčku, kada je otac medicine, Hipokrat upravo preporučivao ritualno ispijanje aromatičnog gorkog vina pre obroka. Istorija bilježi takvu kulturu i kod drugih drevnih civilizacija koje su koristile gorka, lagana alkoholna pića u istu svrhu: od Asiraca do Egipćana i Tatara.
Aperitiv je postao popularan tek krajem 18. veka, a posebno je zaživio u Italiji. Pićima poput vermuta, martinija i kamparija vremenom je rasla popularnost, a uskoro su nastali i popularni spric, negroni i bellini.
Digestivi se piju pri kraju jela kako bi se podstakla cirkulacija i poboljšala probava. I dok će vam Francuzi preporučiti kakav konjak, dobar brendi ili Chartreuse (kartuzijanski biljni liker),Italijani se zalažu za rakiju od grožđa, gorki amaro, Fernet-Branco (gorki liker koji broji više od 40 biljaka i začina, kao što su mirisna smola, rabarbara, kamilica, kardamom, aloe, šafran, kantarion i druge).
Nemci na kraju jela nazdravljaju likerima kao što su Kräuterlikör i Underberg, a u Španiji i Portugaliji dominiraju jača vina. Za koji god se napitak odlučili, budite nježni prema svom zdravlju.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu