Plenković je, u obraćanju uoči sinoćnjeg koncerta povodom obilježavanja 200-te godišnjice rođenja Starčevića, rekao da je riječ o čovjeku koji je među prvima sanjao slobodnu i nezavisnu Hrvatsku, čemu je, kako je kazao, posvetio svoj politički, intelektualni i društveni rad.
Dodao je da je Starčević prvi u modernoj hrvatskoj političkoj tradiciji osmislio koncept samostalne hrvatske države i u njemu prepoznao najbolji okvir za autonomni razvoj svih narodnih potencijala.
– Starčevićev će intelektualni rad dovesti do toga da će ga već savremenici smatrati ideologom moderne hrvatske nacije – naveo je Plenković, prenio je zagrebački Jutarnji list.
Dodao je da su se proročanskim takođe pokazale njegove oštre i argumentovane, kako je naveo, “osude Karadžićevog jezičkog velikosrpstva i sveslovenske ideologije”.
– Upozoravao je na protivhrvatsku prirodu mnogovrsnih jugoslavenskih iluzija – naveo je Plenković.
HDZ najavila je 1991. osamostaljenje Hrvatske i u oktobru 1991. raskinute su sve veze s Jugoslavijom.
– Vodeći se konceptom modernog suverenizma, već sedam godina jačamo naš međunarodni položaj i uticaj za veći kvalitet života građana i konkurentnost privrede – rekao je Plenković.
Zaključio je da je Hrvatska danas ravnopravna članica UN-a, NATO-a i EU-a, a da su ulasci u Evrozonu i Šengen dodatno ojačali hrvatski državni, privredni i bezbjednosti suverenitet.
Inače, Ante Starčević je rođen 1823. u Žitniku pored Gospića od roditelja Srba. Majka Milica, rođena Bogdan iz Široke Kule je neposredno prije udaje za prvog muža prešla u katoličku vjeru, a otac Jakov je bio iz Pazarišta, sela pokatoličenih Srba, potomak hercegovačkih Starčevića o čemu postoje i pisani tragovi.
Obrazovanje je započeo u pučkoj školi u Klancu, a potom ga preuzima i obrazuje stric Šime Starčević. U školi su se sprdali s njim, i sigurno ne bez razloga, nazivali Vlahom. Navodno je bio izuzetno bistar, ali mu to ipak nije bilo dovoljno da upiše istoriju kao što je želio. Nakon gimnazije u Zagrebu, upisao je teologiju u Pešti koju završava kao doktor filozofije. Iz nekog razloga nije želio da se posveti svešteničkom pozivu te podnosi molbu za mjesto profesora matematike na beogradskom Liceju (gimnaziji). Odbijen je i pored toga što je molbu sastavio na ćirilici i potpisao kao ”doktor mudroslovija”, objavljeno je u tekstu o Starčeviću na portalu Vibli.
Pokušao je da dobije i mjesto predavača na zagrebačkom univerzitetu, ali ponovo bez uspjeha. Oprobao se i kao pjesnik i satiričar, ali je i tu prošao poprilično nezapaženo. Nakon toga se zaposlio u kancelariji advokata Šrama. Najzad je pronašao sebe u politici, osnivajući zajedno sa Eugenom Kvaternikom izrazito nacionalističku Stranku Prava na čijem čelu je ostao do svoje smrti. Ne obazirući se na istorijske činjenice, zastupao je radikalnu ideju velike Hrvatske od Alpa do Timoka, uključujući i sjevernu Albaniju…
Starčević je bio čovjek koji je iz ličnih frustracija Srbe nazivao “sluganjskom pasminom”, a sam se potpisao na molbi “ponizni sluga”.
Molba Anta Starčevića beogradskom Liceju, da bude primljen za profesora matematike. Tada još uvijek nije bio Hrvat, čak ni politički, nego se izjašnjavao geografski, kao Ličanin. Nakon odbijanja molbe, postaje težak srbofob i na kraju začetnik ustaške ideje, te se slavi kao “otac Domovine” u Hrvatskoj, prenosi Glas Srpske.