S druge strane, broj neaktivnih, ali radno sposobnih, je veći i iznosio je 1.387.837 osoba. U tu grupu spadaju penzioneri, studenti, đaci, borci, invalidi…
Najviša stopa
Prema podacima Državne agencije za statistiku, odnosno njihove ankete o radnoj snazi, stopa nezaposlenosti iznosila je 18,4 odsto, dok je u istom periodu lani bila 20,5 osdto. Najviša stopa nezaposlenosti zabilježena je među osobama od 15 do 24 godine i iznosila je 38,8 odsto.
Stope aktivnosti i zaposlenosti iznosile su 42,1 posto i 34,3 posto, dok su u 2017. godini bile 42,6 odsto i 33,9 odsto. Istovremeno, podaci o radnoj snazi pokazuju nižu obrazovnu strukturu neaktivnih osoba starijih od 15 godina, među njima je skoro 52,6 odsto osoba sa završenom osnovnom školom ili niže.
Činjenica je, kaže ekonomski analitičar Vjekoslav Domljan, da postoji duboka neravnoteža između obrazovnog sistema i tržišta rada, odnosno njihova međusobna neprilagođenost.
Naši poslodavci, iznosi on, susreću se s velikim problemom nestašice kvalitetne radne snage pa se stoga, kako naglašava, mora pomoći poslodavcima da kroz brze programe obuke zadrže ljude, obuče ih i zaposle. Rješenje je, takođe, u smanjenju doprinosa i rasterećenju troškova rada.
U suprotnom, još će više ljudi otići, što će još više značiti pogoršanje zdravstvenih i penzionih fondova. Dakle, cilj je program zadržavanja mladih ljudi, jer mi bismo mogli uvoziti radnu snagu kad bi naše plate bile konkurentne – iznosi Domljan, piše Avaz.
Dva faktora
Da trend smanjenja radno sposobnog stanovništva prati i proces demografskog starenja, upozorava i Domljan.
– Činjenica je da više ljudi umire nego što se rađa, a tu je i emigracija i to su ta dva faktora. Jedino što nam preostaje su duboke, temeljite strukturne reforme, koje, nažalost, nisu na vidiku – navodi Domljan.
Dugo se traži posao
U posmatranom periodu, 17,2 odsto nezaposlenih osoba tražilo je posao kraće od 12 mjeseci, a čak 82 odsto duže od jedne godine.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu