U potkozarskim plantažama, naglašava Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, problem manjka radnika rješavaju zapošljavanjima sezonaca iz Srbije.
U nekoliko gradiških preduzeće iz sektora prerade drveta, proizvodnje namještaja, metalne i tekstilne industrije ima mjesta za 500 radnika. Većim dijelom godine otvoren je oglas za prijem radnika u “Prima ISG”.
Svi zaposleni, pored redovnih mjesečnih primanja, ostvaruju i pravo na organizovanu ishranu i naknadu putnih troškova, u skladu sa propisima – navode u ovom preduzeću, koje nije usamljen primjer manjka radnika.
Goran Marčeta, direktor “Prima ISG“, kaže da u Zavodu za zapošljavanje nema radnika koji po kvalifikacionoj strukturi zadovoljavaju potrebe. On smatra da je manjak radnika postao ograničavajući faktor proizvodnje i plasmana namještaja.
Nedostatak kvalifikovanih radnika muči i Tapetariju “Matić”. U ovom kolektivu zaposlena su 74 radnika. Planirano je da u tekućoj godini dostignu stotinu zaposlenih. Najpotrebniji su tapetari, stolari, krojači i šivači. Pronalaženje stručnih radnika predstavlja izazov za ovu kompaniju, pa ih sami obučavaju.
Ovog proljeća u Gradiški je došlo do ekspanzije u građevinarstvu. Otvoreno je 12 velikih gradilišta, a primarna je izgradnja stanova i poslovnih prostorija. Vlasnici građevinskih preduzeća upozoravaju na nedostatak zidara, tesara, molera, armirača, rukovaoca građevinskim mašinama i vozača teretnih vozila.
– Taj problem je nemoguće riješiti u kratkom periodu. Mnogi odlaze u inostranstvo jer su tamo bolje plaćeni, mada ni ovdje zarada nije loša. Dnevnice majstora su od 100 KM, pa naviše, a pomoćnih radnika od 40 do 50 KM. Ni to ne rješava problem i zato u Lijevču zgrade zidaju Rumuni i Ukrajinci – kaže Radenko Peranović, građevinski preduzetnik iz Gradiške.
Obrenka Balta, šefica poslovnice Zavoda za zapošljavanje u Gradiški naglašava da dio preduzeća samostalno, dugoročnim programima obuke i školovanja obezbjeđuje kadrove.
Zoran Adžić načelnik Gradiške, kaže da stalno raste potreba privatnog sektora za radnicima.
– Potrebno je ići u smeru prilagođavanja obrazovnog sistema sa potrebama privrede, naročito zanimanja u ključnim sektorima, među kojima prednjače metaloprerađivački, drvoprerađivački, tekstilni, sektor informacionih tehnologija – kaže Adžić.
On napominje da je već zaživela praksa uvođenja novih smjerova u Tehničkoj školi, te da učenici više dana sedmično idu na praksu u proizvodne pogone.
U lokalnoj upravi podsjećaju i na još veće potrebe za radnicima kada tokom godine budu otvoreni novi pogoni u Agroindustrijskoj zoni Nova Topola. Italijanska firma „Kalcedonija” investirala je 15 miliona evra u tekstilnu industriju u Novoj Topoli, na površini od 11.000 kvadrata. Tu će uskoro biti otvoreno od 350 do 400 radnih mjesta.
U novom trgovačkom centru na 8.000 kvadrata, takođe u Novoj Topoli, biće zaposleno 100 radnika, dok je „Jelšingrad” najavio potrebu za još 100 radnika.
Primamljive ponude iz EU
Mlade iz ovog kraja ohrabruju informacije iz EU u kojoj, prema statističkim podacima, nekoliko vodećih zemalja neostaje tri miliona i 800 hiljada radnika, najviše medicinskog osoblja, stručnjaka informacionih tehnologija, kvalifikovanih radnika metalske struke, kao i osoblja na području informativnih tehnologija, električara, varilaca, mehaničara, prodavača.
U njemačkoj industriji su veoma traženi vaspitači u dječjim centrima i domovima za stare, bolničari, kuvari, ugostiteljski radnici i pomoćno osoblje.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu