Jedini srpski i jugoslovenski nobelovac rođen je 9. oktobra 1892. godine u Travniku, a djetinjstvo je od 1894. do 1903. godine proveo u Višegradu i odrastanje u toj pograničnoj sredini prepunoj upečatljivih likova značajno je uticalo na njegovo kasnije stvaralaštvo.
Profesor Divna Vasić, koja je i saradnik Zadužbine Iva Andrića iz Beograda, decenijama se bavila istraživanjem povezanosti njegovih književnih likova sa stvarnim ličnostima iz Višegrada, pa je predavanje potkrijepila mnoštvom zanimljivih detalja iz života Višegrada s kraja 19. i početka 20. vijeka.
Ona ističe da je, zahvaljujući Ivu Andriću, mala varoš Višegrad uvrštena u mapu svjetske književnosti, na šta su Višegrađani ponosni.
S druge strane, može se reći i da je ova sredina prepuna upečatljivih likova u kojoj je Andrić odrastao doprinijela da naša književnost danas ima nobelovca.
– I sam Andrić je govorio – ništa nisam izmišljao, samo sam slušao priče starih Višegrađana i pretakao u književnost. I to je istina, davao im je neku romanesku dimenziju, znao je da ponekad promijeni neki podatak iz stvarnog života, možda da zaštiti nekog junaka, ali su uglavnom to stvarni Višegrađani, posebno oni koje je on znao ili o kojima je čuo priče – navodi Vasićeva.
Od učitelja Ljubomira Popovića, koji je Andrića uveo u svijet književnosti i zainteresovao ga za knjigu i pisanje, preko jevrejskih ugostitelja i trgovaca Lotike i Santa Papa, pa do gazde Pavla Branisavljevića, Vasićeva je detaljno istražila povezanost stvarnih sa književnim likovima.
– Učitelj Ljubomir iz one divne Andićeve pripovjetke “Učitelj Ljubomir” u stvarnom životu bio je Andrićev učitelj – Ljubomir Popović. On je bio Andrićev najomiljeniji učitelj, od koga je naučio da se trebaju voljeti i životinje i biljke, koji je bio primjer dobrote – kaže Vasićeva.
Ona dodaje da je učitelj Ljubomir imao jednu od presudnih uloga u obrazovanju i vaspitanju budućeg nobelovca.
– Učitelj Ljubomir Popović i sam se bavio pisanjem i mislim da mu je on prenio ljubav prema knjizi. Pisao je kratke priopovjetke i objavljivao u pedagoškim časopisima i mislim da ga je on prvi uveo u svijet knjige – kaže Vasićeva.
Prema mišljenju Vasićeve, najharizmatičniji Andrićev lik bila Lotika iz romana “Na Drini Ćuprija”, na osnovu stvarne ličnosti Lotike Celermajer, koja je bila “duša i srce” prvog hotela u Višegradu.
– Onda bih izdvojila i španskog Jevrejina, trgovca Santa Papa, kojeg znamo po onoj čuvenoj rečenici “rum za Ćorkana”, zatim Pavla Branisavljevića – gazda Pavla i mnoge druge Višegrađane koji su poslužili Andriću kao prototipovi za gradnju književnih likova – navela je ona.
Dugačak je spisak Andriževih junaka koji čekaju da bude rasvijetljena njihova povezanost sa stvarnim ličnostima iz Višegrada, a neki od njih su Salko Ćorkan, Anika, Nail Tvrtković, Alihodža Mutevelić, Kosta Baranac, za koje Vasićeva tvrdi da su sve stvarni likovi.
Izložbena sala Centra za kulturtu i infomisanje bila je mala da primi sve zinteresovane posjetioce, a nakon predavanja otvorena je izložba slika samoukog slikara Marije Komad iz Višegrada, inače profesora muzike, inspirisana književnim likovima iz Andrićevih đela.
Mlada slikarka je na platno, između ostalog, prenijela scenu kada Ćorkan prelazi zaleđenu ćupriju, čuvenu Fatu Avdaginu koja skače sa mosta, igru karata Milana Glasinčanina…
Ovim predavanjem i izložbom slika, konceptom koji je osmislila Narodna bibliotake “Ivo Andrić” iz Višegrada, fočanski Centar za kulturu i informisanje pridružio se obilježavanju jubileja- 130 godina od rođenja nobelovca.
– Zahvaljujući profesorki Divni Vasić, posjetioci su mogli da vide i fotogarfije i pisma Iva Andrića, koji svjedoče koliko je on bitan za Višegrad, za nas i našu književnost. Raduje nas da je prisustvovao veliki broj učenika, a dok mladi dolaze na ovakve događaje to znači da je kniževnost svima važna – rekla je Filipovićeva.
Izložba slika “Tragovima prošlosti” biće otvorena sedam dana.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu