Izbori za nova rukovodstva u 57 banjalučkih mjesnih zajednica su održani proteklog vikenda, ali se u javnosti bura oko rezultata i dalje ne stišava. Naime, za političke partije ovi izbori su bili generalna proba pred opšte izbore u drugoj polovini godine, jer su oni trebali pokazati kakvo je raspoloženje građana u Banjaluci i koje partije mogu računati na podršku birača u najvećem gradu Srpske, za najvažnije pozicije u RS.
Nagađanja
Posljednje informacije kažu da je lista „Naša naselja“, koja predstavlja koaliciju okupljenu oko SNSD, pobijedila u 43 mjesne zajednice, a lista „Za naša naselja“, blok okupljen oko PDP, u 13.
Za sada nema zvaničnih podataka koliko je koja strana ukupno osvojila glasova, ali nezvanične procjene, s kojima barataju političke partije u Banjaluci, kažu da je koalicija oko SNSD dobila 57 odsto glasova, a koalicija okupljena oko PDP 43 odsto. Ali, treba biti oprezan s brojevima jer je način glasanja na ovim izborima bio specifičan, budući da je jedan glasač mogao da glasa za više kandidata. Ipak, te brojke sa sobom povlače važno pitanje – kako će se taj srazmjer dobijenih glasova odraziti na predstojeće izbore, odnosno koji politički blok može računati na podršku birača na novom izlasku građana na birališta u drugoj polovini godine!?
Politikolog Nebojša Tojagić kaže da se matematika osvojenih glasova sa ovih izbora teško može prenijeti na opšte.
– U izborima za savjete MZ teško je ili je potpuno nemoguće govoriti o broju glasova. Osnovni razlog je u tome što je birač imao pravo da glasa za više političkih opcija, a ne za samo jednu, kao na drugim izborima. Kome pripisati na kraju njegov glas ako je glasao za poštene, vrijedne, školovane komšije i prijatelje koji su bili na različitim listama – upitao je Tojagić.
Birač je, naime, mogao glasati za samo jednog kandidata, a mogao je i za sedam, devet ili 11, u zavisnosti od veličine naselja.
– Izbori za savjete MZ su specifični baš zbog toga. Na njima nije bilo dovoljno da se pojavi, nego da se obiđe komšiluk, upozna s ljudima, ukaže na probleme i objasni kako se glasa. U tome leži razlika u pristupu. Neko je radio kampanju vrata do vrata, nego održavao promocije po naseljima – kazao je Tojagić za Srpskainfo.
Stranačka mašinerija
Politički analitičar Darko Kuzmanović, s druge strane, poručuje da brojke ipak mnogo govore.
– Kada se gledaju samo brojevi, rezultat opozicije je jako loš i u ovakvoj opštoj situaciji kakvu imamo trenutno, pobjeda u 13 od 57 mjesnih zajednica predstavlja veliki neuspjeh. Međutim, ako imamo u vidu izlaznost, a paralelno s tim i činjenicu da je opozicija zbirno osvojila navodno 43 odsto glasova, to i nije baš tako loš rezultat kao što se na prvi pogled čini. SNSD je uložio ogromne napore i pokrenuo dobar dio stranačke mašinerije, a razlika u ukupnom broju glasova na izlaznost od svega 20 odsto će se povećanjem izlaznosti smanjiti, čime će se takođe smanjiti i prednost SNSD, koja bi se na kraju, ukoliko opozicija posloži svoje redove, mogla i potpuno istopiti – procjenjuje on.
Mimo ovih brojki, Kuzmanović kaže da treba imati na umu i nesrazmjeran broj stanovnika u različitim MZ.
– Tako, na primjer, Stričići i Kola nemaju ni približan broj birača koliko ima Starčevica kao najveća mjesna zajednica u Banjaluci. Po toj logici, u jednoj mjesnoj zajednici moguće je izvojevati pobjedu sa nekoliko stotina glasova dok se u nekim mjesnim zajednicama vlast osvaja sa nekoliko hiljada, tako da, broj osvojenih mjesnih zajednica ne daje realnu sliku stanja i ukupnog odnosa moći vlasti i opozicije. Upravo to i jeste razlog zbog kojeg je razlika između broja glasova i broja naselja u kojima je jedan odnosno drugi politički blok pobijedio toliko izražena – kazao je on za Srpskainfo.
Nezainteresovanost
Naglasio je da je situacija po ukupnom broju glasova na strani SNSD-ovog bloka, te da je evidentno da gradonačelnik Stanivuković nije uspio “odbraniti” sve mjesne zajednice u kojima je pobijedio na lokalnim izborima.
– Razloge za to treba tražiti u specifičnosti samih izbora za koje građani, realno, nisu naročito zainteresovani, ali i u mogućim propustima u pojedinim mjesnim zajednicama. Kao što sam već ranije rekao, izbori za mjesne zajednice su veoma specifični i uopšte ne mora da znači da opozicija ne bi ostvarila bolji rezultat da su u pitanju na primjer bili lokalni izbori. Međutim, promjena podrške različitim blokovima u političkoj teoriji i praksi je jedna od najpozitivnijih stvari kada govorimo o demokratiji, jer ta promjena podrške i opoziciju i vlast tjeraju da postanu bolji nego što jesu, od čega najviše profitiraju građani čiji interesi se i zastupaju – pojasnio je on.
Naglasio je da bi evidentan izborni poraz i kritiku koja sa tim ide opozicija i gradonačelnik Stanivuković trebali da iskoriste i u narednom periodu dodatno porade na unutarstranačkoj infrastrukturi, kreiraju i predlažu nove ideje i još više rade u interesu građana koji će to sigurno prepoznati.
– Međutim, ukoliko se opozicija nastavi baviti sama sobom i ostane opterećena unutrašnjim sukobima – međusobnim optužbama te otvorenim i prikrivenim diskvalifikacijama pojedinaca, od pobjede u oktobru o kojoj se već uveliko, bez ikakvog realnog pokrića, govori, gotovo sigurno neće biti ništa. Rezultati izbora za savjete mjesnih zajednica će se u tom slučaju preslikati na oktobarske opšte izbore nakon čega će u ovoj zemlji ostati samo tajkuni, političari i oni koji ne mogu otići odavde odnosno – moćni i nemoćni – zaključio je Kuzmanović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu