Davidovićeva je rekla novinarima u pauzi stručne rasprave o ovom aktu da su u resornom ministarstvu i Vladi Republike Srpske preduzeli konkretne korake, formirali radnu grupu, te aktivno uključili centre za socijalni rad koji su dostavili statističke podatke o broju porodica koje bi bile korisnici ovog prava.
Ona je navela da podaci iz 2020. godine govore da je oko 300 porodica uskraćeno za ovo pravo, te da su za osnivanje i funkcionisanje Alimentacionog fonda potrebna inicijalna sredstva u iznosu nešto manjem od milion KM.
Davidovićeva je rekla da se još traži najefikasniji modalitet funkcionisanja, koji će smanjiti nepotrebne procedure i funkcionisati onako kako treba.
Ona je dodala da bi korisnici Alimentacionog fonda bila djeca starosnog doba do 18 godina.
– Upravo smo razgovarali o jednom izuzetku, odnosno da ta starosna granica bude produžena do završetka srednjeg obrazovanja, jer ne završavaju sva djeca srednju školu do 18. godine – navela je Davidovićeva.
Ona je rekla da se već duže radi na radnoj verziji zakona o privremenom izdržavanju djece koji je nazvan Zakon o alimentacionom fondu, dodajući da je riječ o svojevrsnom načinu sistemske podrške prvenstveno djeci koja su oštećena kada je u pitanju plaćanje alimentacije od nesavjesnih roditelja.
Davidovićeva je navela da su na današnju stručnu raspravu pozvani predstavnici struke, univerzitetski profesori, predstavnici pravosudne zajednice, centara za socijalni rad, Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, Ombudsmana za djecu Republike Srpske i drugi.
Profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Banjaluci Darko Radić istakao je da je ovo pitanje prvorazredne podrške djetetu, ali isto tako posredno i majčinstvu i zaštiti porodice.
On je dodao da je riječ o posebnom zakonu koji ne postoji u pravnom sistemu Srpske, ali da ima primjera u okruženju – u Hrvatskoj, Crnoj Gori i drugim evropskim zemljama koje su donijele ove zakone i na taj način riješile jedno vrlo važno pitanje.
– Država bi preko Alimentacionog fonda reagovala u slučaju kada roditelj koji je dužan da izdržava svoje dijete ili srodnik ne plaćaju i u tom slučaju bi ona isplatila to izdržavanje, a zatim bi na državu prešlo pravo da se regresira od lica koje je bilo dužno da daje izdržavanje – pojasnio je Radić.
On je rekao da će Fond, i pored početnih sredstava neophodnih za rad, vjerovatno djelimično i sam sebe finansirati tako što će u sudskim postupcima tražiti ono što je on platio.
– To može da ima i generalnu prevenciju, zato što takvo djelovanje Fonda i uspjeh u sudskim postupcima može biti snažna opomena onima koji su bili neodgovorni i nisu izvršavali ovu obavezu – kaže Radić.
On je napomenuo da zakon o privremenom izdržavanju djece Alimentacioni fond neće pružati komfor roditelju kojem su djeca povjerena i sa kojim žive.
– Naprotiv, oni će morati da iznesu bar dio posla, a to je da imaju pravosnažnu sudsku presudu kojom je drugi roditelj obavezan na izdržavanje i na određeni iznos. Od tog trenutka je moguće, ako taj ne poštuje presudu, da uključe Fond – objasnio je Radić.
Slobodanka Kajević iz banjalučkog Udruženja samohranih roditelja “Ponos” kaže da nakon dugog niza godina pokreće ovo pitanje, ističući da oko 75 odsto ljudi ne plaća ili izbjegava da plaća alimentaciju.
– S obzirom da se ovo pitanje pokreće od 2003. godine, u Udruženju smo zadovoljni jer nemamo drugih rješenja. Država će naći način da naplati svoja potraživanja, mi kao roditelji nemamo te načine – kaže Kajevićeva.
Ona je izrazila nadu da će zakon o privremenom izdržavanju djece Alimentacioni fond uskoro da zaživi, ističući da je Udruženje iznijelo svoje prijedloge.
Predsjednik Udruženja samohranih roditelja “Okrilje” iz Zvornika Ana Stanojević istakla je da je današnja stručna rasprava prilika za razmjenu mišljenja i iskustava sa drugim kolegama, ali i da se iznesu stavovi i prava situacija sa terena.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu