Jedina tačna dnevnog reda glasi “Učestali napadi na povratnike na području entiteta Republika Srpska i Prijedlog mjera i aktivnosti na poboljšanju sigurnosti povratnika na teritoriji Bosne i Hercegovine”.
Međutim, u obrazloženju i u predloženim zaključcima nigdje se ne govori o napadima na srpske povratnike u FBiH, niti kako ih zaustaviti.
Sve karte su bačene na povratnike nesrpske nacionalnosti u Republici Srpskoj “koji u posljednje vrijeme poprimaju karakter sistematskog djelovanja s ciljem pritiska na povratnike hrvatske i bošnjačke nacionalnosti s očiglednom namjerom da ih se prisili da konačno napuste svoje domove”.
Predlagači sjednice tvrde da je u proteklih nekoliko godina, prema zvaničnim evidencijama, zabilježeno 120 incidenata u kojima su meta bili povratnici u Srpsku, što uključuje fizičke prijetnje i napade, napade na vjerske objekte i provokacije na vjerskoj i nacionalnoj osnovi.
– Policija RS ne samo da ne preduzima odlučne i zakonom prepisane mjere za zaštitu povratnika, već i sama čini pritisak na njih kada prijave napade, prijetnje i uznemiravanje na nacionalnoj i vjerskoj osnovi, a nedavno su pripadnici MUP RS sami učestvovali u fizičkom maltretiranju maloljetnog povratnika u Osmacima – navode poslanici Edin Ramić, Šemsudin Dedić, Milan Dunović, Šemsudin Mehmedović, Safet Kešo, Zlatan Begić, Denijal Tulumović, Amor Mašović, Vlatko Glavaš, Šerif Špago, Nermin Mandra, Jasmin Emrić, Midhat Čaušević i Elvisa Hodžić.
Dalje navode da povratnici nemaju povjerenja u policiju RS i da u njoj nema dovoljno Bošnjaka i Hrvata. Od 7.001 zaposlenog, Bošnjaka je samo 62 i 58 Hrvata.
U predloženim zaključcima osuđuju se učestali napadi na povratnike u Srpsku, a od vlasti i policije u RS traži se da ih zaštite, umjesto tolerisanja “a ponekad i ohrabrivanja tih napada”.
Dalje, od Kristijana Šmita se traži da nametne zakon kojim bi obezbijedio proporcionalnu zastupljenost pripadnika tri naroda u MUP RS, odnosno u kantonalnim MUP-ovima u FBiH, te da u naseljima u kojima povratnici jednog naroda čine većinu, na rukovodećim pozicijama u policiji budu pripadnici tog naroda.
– Od Savjeta ministara se traži da formira fond na državnom nivou iz kojeg bi se u periodu od narednih pet godina stimulisao angažman policijskih službenika koji žive u FBiH, a rade u RS i obratno – navodi se u zaključku.
Nažalost, napadi na građane, koje vlasti i 28 godina nakon rata nazivaju povratnicima, jeste stvarnost u BiH. Međutim, osim napada na Bošnjake u Srpsku i njihovu imovinu, postoje i napadi u kojima su žrtve Srbi u FBiH. Prema podacima Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH do 30. juna ove godine bilo je 34 fizičkih i napada na imovinu Srba povratnika, u šta su ubrojeni i napadi na pravoslavna groblja i crkve, koja sve češće postaju meta nasilnika.
Najpoznatiji i posljednji slučaj je napad na ženu u Tumarama, u Lukavcu. Radmila Simić (50) nađena je onesviješćena i svezana u kući.
Poslanik SNSD u Predstavničkom domu BiH, Milorad Kojić, ne vidi razloga za hitnost ovakve sjednice, a kolegama iz FBiH zamjera što temu napada na povratnike posmatraju jednostrano.
– Evidentno je da su Srbi u FBiH izloženi stalnim napadima, kao i njihova imovina i vjerski objekti. Ovo smatram jednim populističkim, malicioznim činom ove grupe poslanika jer da postoji bilo kakva dobra namjera onda bi govorili i o povratnicima u FBiH i stavili bi sve u isti kontekst – kaže Kojić za Srpskainfo i nada se da predloženi zaključci neće biti usvojeni na sjednici.
Poslanike iz FBiH optužuje da na svaki mogući način, pa i kroz zaključke, pokušavaju da proguraju novu instituciju na nivou BiH i prenos nadležnosti, ovaj put u vidu zagovaranja fonda BiH.
-Vidim još jednu dimenziju, to je pokušaj razvlašćivanja MUP RS. Govori se o tome da policija čak podstiče napade na povratnike, što je na nivou narativnog dijela, bez ijedno dokaza. Ovakve inicijative treba da budu jednake u odnosu na sve narode u BiH, a ne da budu jednostrane. Kada je riječ o uspostavljanju nacionalnog balansa, i ja sam kroz odgovore koje sam dobio od VSTS, Suda i Tužilaštva BiH jasno dokazao da postoji ozbiljan dizbalans u smislu nedostatka Srba u skladu sa popisom iz 1991. Ako ćemo rješavati ta pitanja onda ih treba rješavati na nivou svih institucija. Ali, PS BiH nema pravo da to traži od MUP RS već samo ima nadležnost nad institucijama BiH – zaključuje Kojić.
Inače, poslanici su se pozvali na član 68. Poslovnika Predstavničkog doma BiH u kome piše: “Izuzetno od odredbi člana 67. ovog poslovnika, iz opravdanih razloga i na zahtjev najmanje pet poslanika ili na zahtjev većine članova Kolegijuka Doma, predsjedavajući Doma sazvaće sjednicu Doma u roku od tri dana od dana prijema pomenutog zahtjeva. U tom slučaju, dnevni red sjednice može biti predložen na početku njenog održavanja, a materijali podijeljeni na samoj sjednici”.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu