Bjelošević je napomenuo da je životni put Dare Sekulić, jedne od najznačajnijih srpskih, bosanskohercegovačkih i jugoslovenskih pjesnikinja druge polovine dvadesetog i početka dvadesetprvog vijeka, od rođenja pa do smrti, mogao da se okarakteriše kao put vječnog prognanika u svome.
– Rođena je 1930. godine u Kordunskom Ljeskovcu, tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji, u Baniji, a već 1942. godine ostaje bez svog ognjišta i roditelja koje ubijaju ustaše Nezavisne države Hrvatske – rekao je Bjelošević.
On je naveo da poslije rata Dara Sekulić odrasta po domovima za siročad, mijenjajući mjesta boravka u više gradova tadašnje Hrvatske, da bi se 1953. godine nastanila u Sarajevu, gdje do 1992. godine objavljuje brojne knjige poezije i stiče najviše mjesto u svijetu BiH i jugoslovenske književne elite.
– Svoju ličnu i porodičnu tragediju duboko nosi u sebi i u pjesmama, pjevajući svoju tugu kao bolnu opomenu posrnulom čovječanstvu – rekao je Bjelošević.
Za vrijeme ratnog vihora u BiH, kaže Bjelošević, Sekulićeva se kao prognanik iz Sarajeva od 1992. godine potuca sa troje unučadi u Novom Sadu i na Kosovu i Metohiji, gdje joj životno utočište daje druga srpska heroina, pjesnikinja Darinka Jevrić.
– Vlasti u Sarajevu joj 2002. godine vraćaju stan, te će u njemu provesti ostatak života, povučeno, bez želje da aktivno učestvuje u javnom životu. Odlazi tek na poneko književno veče, najčešće u organizaciji Kulturnog centra i “Lutfesta” u Istočnom Sarajevu, ili na uručenje neke značajne književne nagrade – rekao je Bjelošević.
Po povratku iz progonstva, dodao je on, Dara Sekulić nije bila član nijednog udruženja književnika u BiH.
– Ostaće da živi u našem sjećanju i svojim knjigama kao istinski pjesnik i primjer ponosnog, dostojanstvenog čovjeka – rekao je Bjelošević.
Srpska pjesnikinja Dara Sekulić preminula je sinoć u Sarajevu u 91. godini.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu