Područje Albanije i Crne Gore je seizmički veoma aktivno, posebno u njihovom priobalnom području. U Albaniji su se događali zemljotresi sa intenzitetima i do 9 stepeni i magnitudama do 6,6 jedinica po Rihteru, dok je Crnoj Gori zabilježen zemljotres sa intenzitetima 9-10 stepeni i magnitudama do 7 jedinica. Najjače današnje podrhtavanje tla iznosilo je 5,3 po Rihteru – kaže za “Blic” Svetlana Kovačević, dežurni seizmolog u Republičkom seizmološkom zavodu u Beogradu.
Kovačević dodaje da je u roku od dva sata, nakon glavnog “udara”, registrovana serija od oko 10 jačih i veliki broj slabijih zemljotresa u istom području, tačnije oko 30 kilometara sjeverozapadno od Tirane.
– Očekuje se veći broj slabijih zemljotresa u toku sljedećih nekoliko dana – objašnjava seizmolog.
Nemoguće ih unaprijed predvidjeti
Dežurni beogradski seizmolog kaže da je zemljotres visokog intenziteta uvijek praćen serijama zemljotresa ili, takozvanim, afteršokovima.
– Ovi prateći zemljotresi se generišu na istom rasjedu, ali i na rasjedima u bližem okruženju, koji su u geotektonskom smislu povezani sa glavnim rasjedom. Zato je dobro što je nakon nekoliko jačih “udara” došlo do više manjih. To znači da se tlo polako, ali sigurno smiruje – objašnjava ona.
Da li postoji mogućnost da seizmolozi unaprijed utvrde da li će i gdje doći do podrhtavanja tla, Kovačević ističe da je u svijetu bilo slučajeva kratke prognoze, ali sa zanemarljivim uspjehom.
– Savremena seizmološka nauka bavi se prije svega proračunom vjerovatnoće događanja zemljotresa na nekom području za određeni povratni period, što je u suštini dugoročna prognoza. Teži se prije svega zaštiti od zemljotresa, tako da oni ne izazivaju gubitak života i rušenje objekata. Ako bismo alarmirali državu da će biti pogođena zemljotresom, a niko i nikad nije 100 odsto siguran, čak ni svjetski seizmolozi, samo bismo podigli paniku među građanima – zaključuje ona.
Da li je moguć snažan potres kao onaj koji je 1979. razorio Crnu Goru?
Najjači ikad zabilježen zemljotres u Crnoj Gori bio je 15. aprila 1979. godine i iznosio je 7 stepeni Rihterove i IX Merkalijeve skale.
Tada je više od 450 sela sravnjeno sa zemljom, građevine u starim gradovima stare i po nekoliko vjekova su oštećene, a ponegdje su i stare zidine padale u more.
Poginula je 101 osoba u Crnoj Gori i 35 u Albaniji, dok je njih 100.000 ostalo bez krova nad glavnom. Na sreću, Kovačević kaže da su šanse da se zemljotres iste jačine ponovi minimalne.
– Mogućnost ili vjerovatnoća događanja zemljotresa prikazana je na kartama seizmičke opasnosti. Nijedan seizmolog ne može sa sigurnošću da tvrdi da li će razarajući udar biti sutra ili za 50 godina. Prema posljednjim proračunima su, za sada, male šanse za ponavljanje zemljotresa kao što je bio onaj 1979. godine – kaže ona.
– To zavisi od lokacije epicentra i njegove magnitude. Zemljotresi sa epicentrima, na primjer, na jugozapadu Bugarske i na sjeveru Rumunije, svojevremeno su izazivali ozbiljna oštećenja na teritoriji Srbije. Danas nije bilo telefonskih poziva upućenih sa naše teritorije. Kada građani osjete zemljotres, redovno nam javljaju radi dobijanja informacija, a njihovi pozivi su korisni i za same seizimologe, jer na taj način dobijamo podatke o efektima podrhtavanja – ističe seizmolog Kovačević i dodaje da su podrhtavanja tla jedino mogla da se osejte na Kosovu i Metohiji, ali da ipak nisu.
Zašto dolazi do podrhtavanja tla?
– Oscilovanje tla nastaje kada se pomjeranjem na rasjedima u zemljinoj kori na nekoj dubini, kod nas u prosjeku na dubini od oko 10 kilometara, stvara kinetička energija koja se prostire u vidu talasa kroz zemljinu koru i dolazi do površine terena. Oscilovanje tla u vidu talasa registruju senzori na stanicama, na osnovu registrovanih seizmograma, automatski i manuelno lociramo epicentar i određujemo magnitudu i intenzitet zemljotresa. Seizmolozi terenski ispituju posljedice zemljotresa, definišu intenzitete u pojedinim mjestima i to predstavljaju na kartama izoseista. Distribucija intenziteta nekog zemljotresa u prostoru daje nam informaciju između ostalog i o seizmički aktivnom rasjedu koji je generisao zemljotres – objašnjava za “Blic” Svetlana Kovačević, dežurni seizmolog u Republičkom seizmološkom zavodu u Beogradu.
Podsjetimo, crnogorski Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju registrovao je u 11 sati i 1 minut jači zemljotres sa epicentrom na 24 km sjeverozapadno od Tirane.
Prema prvim podacima jačina je bila 5,3 po Rihteru. Sedam minuta nakon ovog potresa, seizmolozi su zabilježili još jedan slabije magnitude – 4,2 stepena po Rihteru.
Dva sata kasnije, tlo se na istom mjestu potreslo još dva puta – u 13:24 zabilježen je potres od 4,3 stepena po Rihteru, a u 13:30 još jedan jačine 3,4 stepena.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu