Uskoro će se napuniti dvije godine otkako je Evropska komisija stavila pred BiH 14 ključnih prioriteta koje je potrebno ispuniti, a od tada do danas građani su često mogli čuti izjave političara kako će oni biti ispunjeni do kraja 2019, zatim do sredine 2020, pa do kraja 2020, polovine 2021. godine i slično.
Rokovi su se pomijerali, a prioriteti koje BiH treba ispuniti ostali su skoro na istom nivou kao u maju 2019. godine kada je Mišljenje EK objelodanjeno.
Sporni dijelovi
Do sada je ispunjen tek mali broj prioriteta iz Mišljenja EK, a sudeći po raspoloženju u BiH neki od njih, ne samo da neće biti ispunjeni do kraja juna ove godine, kako to optimistički tvrdi Čović, već možda nikada.
Za srpske političare je najviše sporan dio koji se odnosi na ukidanje prava veta i zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, te prenos nadležnosti sa entiteta na BiH.
– U Mišljenju Evropske komisije ima nekih pitanja koja u ovom momentu nisu prihvatljiva za Republiku Srpsku. Ne možemo dozvoliti da se ukine entitetsko glasanje zato što neko želi da nam pomogne ili ne pomogne – poručio je ranije premijer Republike Srpske Radovan Višković i dodao da Srpska neće ispunjavati bilo čije muzičke želje, jer bi to značilo da treba da se odrekne nekih svojih nadležnosti.
I srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je u nekoliko navrata dao naslutiti da neki od prioriteta iz Mišljenja EK neće biti ispunjeni, jer Srpska na njih nikada neće pristati.
– Srpska nije spremna da se odrekne prava na veto u institucijama BiH. Ne sporimo evropske integracije, ali Mišljenje Evropske komisije i 14 prioriteta čini mi se da su napisani da BiH nikada ne dođe do toga – ocijenio je Dodik.
Upravo se ukidanje prava veta koje je, istina, drugačije formulisano, nalazi među 14 famoznih prioriteta za BiH. I nije samo to sporno za Srpsku.
Nadležnosti
Zamjenik predsjedavajućeg Zajedničke komisije za evopske integracije PS BiH Lazar Prodanović podsjeća da u Mišljenju EK stoji i preporuka da se moraju usvojiti odredbe koje će omogućiti BiH preuzimanje nadležnosti od nižih nivoa vlasti.
To znači da će BiH moći preuzeti nadležnosti od entiteta ili kantona, ukoliko se oni odluče za blokiranje pravne stečevine EU.
Pored toga, uspostavljanje vrhovnog suda BiH, sprovođenje presude “Sejdić-Finci”, te sprovođenje odluka Ustavnog suda BiH – sve su ovo stvari koje BiH mora da ispuni, a za koje do sada nije bilo konsenzusa.
Prodanović za Srpskainfo ističe da je jasno da svih 14 prioriteta iz Mišljenja EK trenutno nemaju nikakvu šansu da se ispune, ali da treba raditi na onima koji imaju šansu.
– Sve ono što bi bilo u suprotnosti s Ustavom BiH, mi i dalje stojimo pri tome da to ne treba prihvatiti. Postoje neka pitanja oko kojih postoji saglasnost i njih treba rješavati. Tu, prije svega, mislim na izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama. Ostaje i pitanje Zakona o sukobu interesa za koje mislim da je važno i na njemu treba raditi da bi se došlo do rješenja koje bi moglo biti prihvatljivo za sve u BiH – ističe Prodanović.
Konsenzus
Podsjeća da je u Predstavničkom domu usvojen Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama vlasti BiH, ali da on ima određene nelogičnosti koje treba otkloniti.
Prodanović dodaje da se među 14 prioriteta nalazi i tačka koja se odnosi na izmjenu zakona o VSTS oko čega bi se, takođe, mogao postići konsenzus. On ističe da je postignut i napredak po pitanju reforme javne uprave, te da su neka pitanja ranije već riješili, poput osnivanja Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje i još neka.
– Preostali prioriteti iz Mišljenja EK bi mogli biti problematični i možda je bolje da se ne otvaraju sada uopšte. Protiv toga smo da se u bilo kom smislu mijenja ustavna pozicija Srpske. Takođe, ukidanje entitetskog glasanja je apsolutno neprihvatljivo za nas iz Srpske. To je osnov zaštite interesa entiteta u odnosu na državu i to nije slučajno kreirano u Dejtonskom mirovnom sporazumu – ističe Prodanović.
Dodaje da, s druge strane, tačka koja se odnosi na implementaciju presude „Sejdić- Finci“ ne bi bila sporna za Srpsku.
Pravosuđe
Prodanović je podsjetio na ranije stavove iz Srpske da su saglasni da se jedan član Predsjedništva BiH bira iz RS bez nacionalne odrednice. Kada je u pitanju izbor delegata za Dom naroda iz reda ostalih, i za to je postojala saglasnost da to bude jedan iz Srpske, a dva iz Federacije BiH, bez nacionalne odrednice.
– Što se tiče uspostavljanja vrhovnog suda BiH, mi smo protiv uspostavljanja dodatnih pravosudnih institucija, jer smatramo da su i postojeće, prevenstveno Sud i Tužilaštvo BiH, kreirane van ustavnih osnova, što je sada teško promijeniti – ističe Prodanović.
Navodi da je očito da nije realno očekivati da će svih 14 prioriteta iz Mišljenja EK biti ispunjeno, te da o njima ne treba sad ni raspravljati, jer će to dodatno usporiti ukupne procese kada je u pitanju put BiH u EU.
Prodanović ističe da bi trebalo da se fokusiraju na zakone koje je moguće usvojiti, te da bi to trebalo biti dovoljno za početak da BiH dobije pozitivno mišljenje za sticanje statusa kandidata za članstvo u EU.
– Poslije ide dug proces dok uopšte uđemo u EU. Imaćemo dosta vremena da otvaramo poglavlje po poglavlje i pokušamo postići neki dogovor i kompromis – navodi Prodanović.
Pekić: Teške teme ostaviti sa strane
I poslanica PDP u Parlamentarnoj skupštini BiH, Mira Pekić, smatra da neka pitanja treba ostaviti po strani, a baviti se onim oko čega postoji konsenzus.
– Entitetsko glasanje je nešto o čemu Republika Srpska ne bi tebala ni da razgovara. Ne trebam da objašnjavam važnost entitetskog glasanja, jer se time čuva status Srpske koji joj je zagorantovan Ustavom i Dejtonom. Neke stvari iz Mišljenja EK, prevenstveno one koje se odnose na smanjenje ovlaštenja Srpske, uopšte ne dolaze u obzir. Mislim da to nije trebalo ni da se stavlja među tih 14 prioriteta – stav je Pekićeve.
Dodaje da je neophodno da se fokusiraju na izmjene zakona o VSTS, javnim nabavkama i sprečavanju sukoba interesa, jer je i to navedeno u famoznih 14 prioriteta, a oko toga je dogovor u BiH moguć.
– Treba ići ka tome da uradimo ono što možemo i pokažemo da smo počeli da ispunjavamo uslove koji se pred nas postavljeni. Tek onda će na red doći neka teža pitanja – poručuje Pekićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu