To u intervjuu za Srpskainfo kaže predsjednik SDS Mirko Šarović, komentarišući glasanje u Savjetu ministara o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2021. godinu.
– Ponovo je jasno da SNSD i u odnosu prema institucijama BiH jedno priča, a savim drugo radi – tvrdi Šarović.
U BiH je do sada stigla samo mala količina vakcina protiv korone iz Rusije, dok su ostale količine samo u najavi. Koga smatrate odgovornim zbog toga?
Skandalozno je da u BiH još nije počela vakcinacija protiv korona virusa. Nalazimo se na dnu evropske ljestvice po broju vakcinisanih i držimo neslavan rekord i na ovom polju. Simbolične količine iz donacija Srbije samo su kap u moru i ne mogu sakriti užasan nemar, nebrigu i nesposobnost vlasti na državnom i entitetskom nivou da opštom vakcinacijom spriječe širenje zaraze i očuvanje zdravlja stanovništva i njihovih života. Krivci su Savjet ministara, vlade RS i FBiH, koje su pokazale odsustvo bilo kakve volje za traženje rješenja, da u najtežem trenutku, kada se cijeli svijet vakciniše protiv pandemije, zajednički nastupe, naprave dogovor i na vrijeme obezbijede dovoljne količine vakcina. Potpuno je jasno da će zbog ovakve vlasti, usljed daljeg širenja pandemije, biti izgubljeni i mnogi životi.
Kako komentarišete riječi Milorada Dodika da je poništavanje izbora u Doboju samo uvod u sličan scenario za 2022. i da SNSD zbog toga razmišlja da bojkotuje i spriječi održavanje idućih opštih izbora na teritoriji Republike Srpske?
Mislim da od te priče nema ništa, kao ni od svih prethodnih. To je njegova uobičajena, isprazna retorika, koju smo prinuđeni slušati godinama, a od koje na kraju bude samo jedno veliko – ništa. Vi znate da je samo prije mjesec dana najavio da će bojkotovati izbore zbog ponovljenih izbora u Doboju. A, zapravo, samo je pokušao stvoriti atmosferu u kojoj su izborni prevaranti i kradljivci iz Doboja valjda trebali biti predstavljeni kao žrtve i pravednici.
Poslije lokalnih izbora, raspušteni su neki lokalni odbori stranke zbog lošeg rezultata. Dokle ste stigli sa konsolidacijom SDS?
Konsolidacija unutar SDS uveliko traje. U ovom trenutku ona obuhvata više od deset gradskih odbora, prije svega onih koji su „podbacili“ sa rezultatom na proteklim izborima, ali taj proces će se nastaviti i u svim drugim sredinama. Ova godina je idealno vrijeme za pravljenje najboljih rješenja i za očekivati je da u Banjaluci, Prijedoru, Mrkonjić Gradu, Brčkom, Trebinju i Zvorniku uskoro dobijemo nova rukovodstva stranke.
Ostajete li pri stavu da će kandidate za predsjednika RS i srpskog člana Predsjedništva BiH dati SDS i PDP, iako se ostatak opozicije baš i ne slaže s tim, prije svih DNS?
Ima dovoljno vremena da po tom pitanju unutar opozicionog bloka postignemo kvalitetan dogovor. To, kao i personalna rješenja, neće biti kamen spoticanja u ukupnom dogovoru unutar opozicionog bloka iako pitanja pozicioniranja i kadrovskih rješenja nisu nikada laka i jednostavna. No, opšti cilj rušenja loše i štetne vlasti i davanja šanse za spas i razvoj Republike Srpske dovoljno je jak faktor okupljanja opozicije RS u jednu kolonu i toga smo vjerujem svi svjesni.
Da li zagovarate ujedinjenje u opozicioni blok svih koji su protiv SNSD, ili samo onih koji su se „dokazali“ kao opozicija?
Opozicija su svi oni politički subjekti koji ne podržavaju vlast i to „pravo“ niko nikome ne može dovesti u pitanje niti su za to potrebne bilo kakve „zasluge“. Postoje drugi parametri snage, značaja, ali i političkog profila svake opozicione stranke, kao i njihove pozicije i uloge u opozicionom bloku. Za mene je vrlo važno da za sve opozicione stranke u RS postoji jedan zajednički cilj koji ih usmjerava da budu zajedno, a to je suprotstavljanje aktuelnom stanju do koje nas je dovela aktuelna vlast predvođena SNSD, bez obzira na različite politike i programske razlike.
Poslije izbora Džoa Bajdena za predsjednika SAD, u Sarajevu vlada euforija. Imaju li razloga za to? Da li ima naznaka da bi nova američka administracija mogla da nastupi „neprijateljski“ prema Republici Srpskoj, odnosno u smislu unitarizacije BiH?
Ne vjerujem u veliki zaokret američke spoljne politike prema BiH. Nešto veći fokus interesovanja za prostor Balkana je, naravno, moguć, ali nerealno je očekivati puno više od toga posebno kada je u pitanju BiH. Neefikasna država, spor napredak prema EU, kao i opstrukcija reformskog puta BiH, mogu biti ključna pitanja za američke postupke prema BiH. Unitarizacija BiH i slična pitanja o kojima se spekuliše, a koja se dotiču suštine Dejtona, daleko su od realnosti. Nema ni naznaka da bi se američka administracija posebno bavila Republikom Srpskom i nastupila „neprijateljski“ prema njoj, a da li će se baviti pojedincima i zvaničnicima iz RS – to je za sada velika nepoznanica, ali je moguće.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu