Biće to i prvi izbori održani u vanrednom stanju uvedenom u toj zemlji, nakon pokušaja državnog udara, u julu 2016. Favorit za predsjednika je aktuelni šef turske države, Redžep Tajip Erdogan, koji je bezmalo 16 godina pobijeđivao na svim izborima na kojima je učestvovao.
Poznavaoci prilika tvrde da je politički jaz u Turskoj danas veći nego ikada prije, a ako Erdogan pobijedi na predsedničkim izborima, vjeruje se da će to biti vrhunac njegove političke karijere. Ukoliko, međutim, u nedelju Erdogan ne pobijedi na izborima za predsjednika u prvom krugu i bude primoran da ide u drugi krug, to bi moglo da ostavi veliku mrlju u njegovoj uspješnoj karijeri, smatraju analitičari.
Kako AP navodi od kako je došao na vlast 2003. godine, turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan imenovao je svaku fazu tokom konsolidacije svoje vlasti prvo je sebe nazivao šegrtom, potom kalifom, a na kraju majstorom, piše američka agencija AP.
Sada, navodi AP, Erdogan (64) kaže da bi ga novi petogodišnji mandat unaprijedio u “velikog majstora” i pomogao mu da od Turske napravi jednu od najvećih svjetskih sila do 2023, kada Turska Republika obilježava 100 godina postojanja.
Najmoćniji i najpolarizujući lider u istoriji Turske, kako američka agencija naziva Erdogana, traži novi mandat na predsjedničkim izborima u nedjelju, koji bi mogli da “zacementiraju” prelazak Turske sa parlamentarnog na predsjednički sistem, za šta je dobio tijesnu podršku na referendumu prošle godine.
U dugoj političkoj karijeri Erdogan je pretrpio ogromnu transformaciju, od 2004, kada ga je belgijski Juropijen vojs proglasio “Evropljaninom godine”, on pretvorio u svoju suštu suprotnost, a njegovi kritičari i prije svega opozicija upozoravaju na njegovu autoritarnost. Njegovu autoritarnost i okretanje od Evropske unije, kritikuje i sve više evropskih zvaničnika, koji Erdogana optužuju da namjerno koči pristupne pregovore, koje Turska vodi duže od gotovo pola vijeka.
Oni koji su pažljivo pratili njegovu predizbornu kampanju tvrde da ona nikada nijee bila agresivnija, kao i da nikada kao sada Erdogan na svojim istupima nije napravio više grešaka, dok pojedini eksperti čak sumnjaju u njegovu pobjedu.
Turkey holds elections on Sunday and opinion polls suggest rivals of Recep Tayyip Erdogan could stop the president winning a majority and even push him into a second-round contest https://t.co/Mf8cYQLILY
— Financial Times (@FinancialTimes) June 21, 2018
Predizborna istraživanja, naime, pokazala su da će Erdogan dobiti između 45 i 55 odsto podrške turskih građana, ali realnost je posve drugačija, jer, prema mnogim tumačenjima, u Turskoj je na djelu strahovlada, pa bi prilikom tajnog izjašnjavanja Erdogan mogao da dobije i više od 10 odsto manju podršku.
U posljednjih 15 godina, naime, prosječni godišnji prihod u Turskoj se povećao sa 3.500 na 10.000 hiljada dolara, a zemlja je doživjela građevinski bum.
Današnja turska ekonomija se, međutim, suočava sa rastućim teškoćama, posebno poslije neuspjelog pokušaja državnog udara i vanrednog stanja, turska lira je pala za više od 30 odsto, stranih investicija gotovo da uopšte nema, a poverenje drugih zemalja u tursku privredu je opalo.
Uz to, trenutno Turska je na četvrtom mjestu sa zemljama sa najvišim kamatnim stopama – nakon Argentine, Venecuele i Irana.
Analitičari tvrde da prvi put Erdogan nije postigao nove uspjehe, odnosno da više nije ni u stanju da upravlja ekonomijom zemlje. Problemi se javljaju i u zdravstvu i u obrazovanju.
Inače, prema konačnoj listi kandidata za prijevremene predsjedničke izbore u trci će se naći šest kandidata: Dogu Perincek, Meral Aksener, Muharem Ince, Redžep Taijp Erdogan, Selahatin Demirtas i Temel Karamolaoglu.
Ko god pobijedio, novi predsjednik Turske će imati široka ovlašćenja, koja će mu pripasti po predsjedničkom sistemu upravljanja države u kojem više neće biti premijerske pozicije.
Kandidat najjače opozicione Narodne republikanske partije je Ince, a ne lider te partije Kemal Kilicdaroglu, koji je najglasniji politički oponent Erdoganu.
U skladu sa zakonskim promenama turski parlament će ubuduće imati 600 umjesto 550 oslanika.
Predsednik države i parlament se biraju na mandat od po pet godina.
Za pobjedu na predsedničkim izborima kandidat mora da osvoji natprosječnu većinu glasova, a u slučaju da niti jedan kandidat to ne ostvari, za 15 dana će biti održan drugi izborni krug, u koji bi išla samo dva kandidata sa najvišim brojem osvojenih glasova iz prvog kruga.
https://twitter.com/TeachMideast/status/1009843771452919808
Analitičari navode da bi o ishodu izbora moglo da bude odlučeno u drugom krugu izbora, 8. jula.
Kako objašnjava AP, Erdogan, koji nikada nije izgubio na izborima, ovog puta se suočava sa snažnijim opozicionim ličnostima i strankama koje sarađuju jedna sa drugom u okviru saveza protiv njega.
Analitičari, čak, smatraju da postoji i mogućnost da Stranka pravde i razvoja izgubi većinu u parlametnu.
Obraćajući se danas okupljenima na predizbornom skupu u Kahramanmarašu, Erdogan je obećao da će napornije raditi na ispunjavanju ciljeva Turske za 2023. godinu i kasnije.
– Veoma dobro znate nivo na koji smo mi podigli Tursku u proteklih 16 godina. Uz dozvolu Boga, mogli smo da vam služimo. U narednih pet godina, vidjećete Erdogana koji još napornije juri i bruji kako bi služio svom narodu i zemlji – rekao je Erdogan.
U intervjuu za AP savjetnik Erdogana Ilnur Čevik odbacio je optužbe da Erdogan traži veća ovlašćenja.
– Erdogan nema apsolutnu vlast, on ima naklonost ljudi – rekao je Čevik
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.