Seksualno uznemiravanje, proganjanje, mobing i ponižavanje žena na poslu, u BiH najčešće prolaze bez ikakve kazne i društvene osude. Naprotiv, ukoliko se žena usudi da prijavi nasilnika, nerijetko upravo ona bude izložena javnom sramoćenju, a ako traži pravdu osuđena je na obijanje pragova institucija.
Pokazalo je to prošlogodišnje istraživanje o rodno zasnovanoj diskriminaciji u oblasti rada, provedeno uz podršku Evropske unije.
Nepotpuna statistika
Analiza sudskih presuda svjedoči da se čak ni za sistematski progon žene i prijetnje smrću, ili za seksualni nasrtaj na djevojčice, u BiH ne ide u zatvor.
Ipak, na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama u BiH se govori gotovo isključivo o nasilju u porodici. Istina, porodično nasilje je ozbiljan društveni problem i nerijetko završava ubistvom, ali aktivistkinje koje se bore za zaštitu prava žena upozoravaju da nisu samo muževi siledžije i da su žene i djevojčice izložene nasilju i na ulici, u školama, na radnim mjestima.
– Jako je važno da se nasilje nad ženama ne svodi samo na porodično nasilje, da se javno govori i o drugim vidovima nasilja. Ali, mi u BiH nemamo statistike za druge oblike rodno zasnovanog nasilja, čak ni za najteže zločine iz ove oblasti, poput silovanja ili seksualnog nasilja nad djecom – kaže Aleksandra Petrić, izvršna direktorka Fondacije “Udružene žene” Banjaluka.
Nagodbe
Dodaje da je analiza sudskih presuda u BiH pokazala da se, čak i u slučajevima seksualnog nasilja nad djecom, sudski postupci često završavaju sporazumom o priznanju krivice, odnosno nagodbom, što znači i blažu kaznu za počinioca.
– Seksualno nasilje ili seksulano uznemiravanje na poslu kod nas se uglavnom ne procesuira. Kod nas je to još uvijek tabu tema, o kojoj se ne govori javno, pa je teško očekivati da nasilnik, koji je u poziciji moći, bude javno osuđen ili pozvan na političku odgovornost zbog seksualnog uznemiravanja žena – navodi Petrićeva.
Podsjeća da je prije tri godine u Krivičnom zakoniku RS propisano nekoliko novih krivičnih djela iz oblasti nasilja nad ženama, kao što su prinudni brak, proganjanje, polna ucjena i polno uznemiravanje. To je, kaže, napredak, ali sudska praksa pokazuje da su kazne blage, a da žrtve nisu uvijek zaštićene izricanjem mjera bezbjednosti, poput zabrane približavanja žrtvi.
Pet presuda
Za krivična djela proganjanje i polno uznemiravanje sudovi u RS su tokom prošle godine izrekli ukupno pet presuda, ali samo u jednom slučaju nasilnik je završio u zatvoru. Tako je, naprimjer, nasilnik koji je skoro godinu dana proganjao bivšu partnerku, prijeteći čak i njenim roditeljima, a njoj poručujući da će biti “njegova ili božja”, na osnovu nagodbe osuđen na novčanu kaznu od 600 KM. Za ovo krivično djelo po zakonu nasilnik može dobiti do dvije godine zatvora.
Naročito je potresan slučaj polnog uznemiravanja djeteta, koji je bio na granici silovanja, a za koji je nasilnik, opet na osnovu nagodbe, kažnjen novčanom kaznom od 5.000 KM.
Kako je navedeno u optužnici, ovaj nasilnik je na seoskom putu presreo 11-godišnju djevojčicu. Iskoristivši to što poznaje i nju i njene roditelje, jer su komšije, odvukao je djevojčicu prema groblju, grlio je i ljubio, sve dok se dijete nije otelo i odjurilo kući.
Olakšavajuće okolnosti
Za ovo krivični djelo zakon je propisao kaznu do dvije godine zatvora, ali kako je navedeno u analizi presude, koje su uradile aktivistkinje nevladinog sektora, u ovom slučaju je “sud prilikom odmjeravanja kazne uzeo u obzir samo olakšavajuće, ne i otežavajuće okolnosti.”
Nasilniku, koji je nasrnuo na dijete pa se izvukao s novčanom kaznom, kao olakšavajuća okolnost je uzeto to što je “priznao krivicu i time doprineo bržem i ekonomičnijem okončanju postupka”, kao i to što se pokajao i obećao da neće više nikad napadati djecu!?
Ovo, međutim, nije jedini biser iz pravosudne prakse, kada je u pitanju zaštita žena i djevojčica od nasilja. Kako su pokazale ranije analize NVO sektora, dešavalo se čak da se mužu porodičnom nasilniku, koji je maltretirao ženu i djecu, kao olakšavajuća okolnost uzme to što je “porodični čovjek”!
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu