Ko god može, na posao ide automobilom, a oni koji nemaju tu mogućnost čekaju na stanicama autobuse, koji zbog zastoja u beskrajnim kolonama često znaju zakasniti na svoj redovni polazak.
Najgora situacija je u užem gradskom jezgru i to je očigledno pred kraj radnog dana. Primjera je dosta ali najočigledniji je sigurno putni pravac od fabrike „Čajevec“ prema naselju Borik, do vodenog parka „Akvana“. Na tom dijelu se često mogu vidjeti nepregledne kolone vozila u oba pravca, koje se jedva pomiču, tako da se to rastojanje ponekad brže može proći pješke.
Čekanje
Slična situacija je i ako se, na primjer, kod „Akvane“ pokušavate uključiti u pravcu Lazareva ili na drugu stranu, koja će vas odvesti prema Starčevici i Obilićevu. Na svim tim putnim pravcima se, pored onih koji sjede u automobilima, nalaze i građani koji na stanicama čekaju autobuse da ih odvezu u naselja u kojima žive.
Dok tako stoje i čekaju mogu se čuti razni komentari. Uglavnom se svode na računicu koliko će autobus kasniti i koliko će mu trebati da ih doveze na njihovu krajnju destinaciju.
U zavisnosti od autobuske linije i naselja u kojem žive procjene su različite. Pojedini kažu da umjesto pet minuta čekanja i 15 ili 20 minuta vožnje izgube u onim izuzetno lošim danima i 45 minuta ili čak i više. Ima i onih koji odustaju od čekanja. Odluče se da dio puta pređu pješke u nadi da će na drugoj lokaciji biti bolje sreće i “uhvatiti” neku drugu autobusku liniju.
Da su zastoji u saobraćaju nešto s čime se moraju izboriti potvrđuju i banjalučki prevoznici.
Direktor “Pavlović tursa” Goran Starčević je rekao da su saobraćajne gužve u današnje vrijeme prisutne uglavnom na područjima oko centra grada, zatim u zonama gdje se izvode radovi na putu, kao i na pojedinim “uskim grlima”.
– Saobraćajne gužve su najizraženije u tzv. “vršnim terminima”, od šest do osam i od 12 do 17 sati – kazao je on i dodao da uticaj imaju i školski rasporedi, pijačni dani, zatvaranje ulica zbog raznih manifestacija i slično.
Zone parkiranja
S obzirom da sve linije saobraćaju kroz centar grada, Starčević kaže da sve one i osjete kada se dese zastoji u odvijanju saobraćaja.
– Naravno, osjetljivije su one s kraćim intervalom između polazaka, jer su tu mali poremećaji dovoljni da se na liniji “sustignu” dva autobusa – objasnio je on.
Kada je u pitanju ovaj vid javnog prevoza putnika Starčević smatra da bi idealno rješenje bilo kada bi autobusi imali svoju kolovoznu traku.
– Međutim, to su jako skupe i za naše uslove teško dostižne investicije. Prema našem mišljenju, jedno od mogućih i relativno lakših rešenja je omogućavanje besplatnog parkinga na obodima grada u blizini okretnica autobuskih linija. Takođe, treba redefinisati parking zone na taj način da u centru parkiranje bude ograničeno i skuplje, kako bi se putnici motivisali da koriste alternativne načine prevoženja, između ostalog i javni linijski prevoz – dodao je on.
Direktor “Autoprevoza” Dejan Mijić kaže da je preveliki ulaz vozila u sam centar grada razlog što se stvaraju zastoji u saobraćaju.
– Mi smo naučili da za sto metara sjednemo i odemo automobilom, počev od mene, pa svi ostali – kazao je Miljić.
Strah
Dodaje da se situacija u prethodnom periodu pogoršala.
– Ljudi se voze autima više nego autobusima iz straha da će se zaraziti. Sigurno je veća mogućnost zaraze u malim prostorima automobila u kojima je više ljudi, nego što je u autobusima. Ljudi u našim vozilma poštuju mjere zaštite. Vozila se dezinfekuju, nose se maske. Mi u preduzeću nemamo nijednog vozača koji je obolio od ove bolesti, a vozimo sve vrijeme – tvrdi on.
Dodao je da se problem gužvi u centru grada može riješiti na više načina.
– Na primjer, u određene uže zone centra treba da se zabrani ulazak putničkim vozilima, osim vozila gradskog prevoza, te da se poveća cijena parkiranja. Mi imamo situaciju da sat parkiranja na “staroj stanici” košta 0,50 KM, a to je najstroži centar grada – kazao je Mijić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu