Kako piše “Indipendent”, svaki put kada je predsjednik sugerisao da će prihvatiti rezultate izbora samo ako su povoljni za njega, mediji su istraživali ustavna ograničenja s kojima bi se suočio u osporavanju smjene iz Ovalnog kabineta.
Bivši potpredsjednik Džo Bajden pripremio je sopstvenu vojsku advokata i stručnjaka za ustavno pravo kako bi se suprotstavio predsjednikovim pravnim izazovima na sve, od glasanja poštom tokom pandemije korona virusa do navodnih slučajeva prevare, za koje je aktuelni predsjednik Donald Tramp tvrdio da postoje bez iznošenja dokaza, piše list.

Bajden je insistirao da će savezni zvaničnici s velikom pratnjom ispratiti Trampa iz Bijele kuće ako izgubi na izborima.
Mirna tranzicija vlasti osnova je američkog društva, a u prošlim primjerima spornih izbora odluke su donošene mnogo prije bilo kakvog odbijanja da se priznaju.
Ričard Nikson je priznao pobjedu Džona F. Kenedija 1960. i pored postojanja više optužbi o izbornoj prevari u korist demokrata.
Potpredsjednik Al Gor prihvatio je presudu Vrhovnog suda da je Džordž Buš Mlađi pobijedio na predsjedničkim izborima 2000. godine iako su postojala značajna pitanja o integritetu rezultata na Floridi.

Pol Kvirk, profesor političkih nauka na Univerzitetu u Britiš Kolumbiji, ranije je za “Indipendent” rekao da će policija biti dovedena u neugodan položaj.
– U jednom trenutku postavilo bi se pitanje čijim naredbama bi se pokorili pripadnici policije. Jer bi to na kraju postalo pitanje upotrebe sile u jednom ili drugom smjeru – rekao je Kvirk.
U američkom ustavu se ne spominje kako predsjednika treba ukloniti ako izgubi na izborima i odbije da preda vlast protivniku.
Dakle, kako navodi list, teško je reći da li bi neko bio spreman da pošalje FBI, “mornaričke foke” ili bilo koju drugu agenciju za sprovodenje zakona, da upadne u Zapadno krilo Bijele kuće i uhapsi poraženog Donalda Trampa.
Džošua Sendman, profesor političkih nauka na Univerzitetu Nju Hejven, izjavio je da ne misli da bi Tramp ikada odbio da napusti funkciju nakon izbora, jer bi to uništilo predsjedničko nasljeđe.
On je sugerisao je da bi intenzivan kongresni i politički pritisak brzo natjerao Trampa da ode sa funkcije.
– Prva linija odbrane bio bi Kongres, a njegova stranka bi ga pritisla, govoreći mu da mora da podnese ostavku ili da ode – rekao je Sendmen i doao: – Ako želi da ostane u Bijeloj kući, ostao bi u Bijeloj kući. Ali, opet, hipotetički to nije potrebno. Bijela kuća je simbolična. To nije sjedište moći, nužno.
On je dodao da je sve to naučna fantastika, hipotetička stvar.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu