Dodaje da se samo kroz ekonomski razvoj može imati podrška i stabilnost, socijalni mir, ubrzane integracijske procese, što može promijeniti imidž i percepciju Balkana i vratiti izgubljenu nadu da se ovdje može živjeti bolje.
Gerksaliu ističe da je iz tog razloga veoma važan Vašingtonski sporazum, koji su nedavno potpisali predstavnici Srbije i Kosova. Tim sporazumom, kako dodaje on, ne dobija samo Kosovo i Srbija, već dobija cijeli region, sa infrastrukturom i raznim drugim projektima.
– Postali smo teret za Evropu, a i za Vašington, i sada je došlo vrijeme da mi sami kreiramo našu budućnost, uz njihovu podršku. Definitivno, ne smijemo dozvoliti sebi da Vašingtonski sporazum analiziramo samo iz ekonomske perspektive ili dimenzije. Koliko je Vašingtonski sporazum bitan politički, toliko je bitan i strateški. Koliko je bitan ekonomski, toliko je bitan i socijalni aspekt, a kada su u pitanju ekonomija i socijalna podrška i postignuti efekti, onda definitivno sve to ima psihološku prednost – naveo je Gerksaliu u analizi koju je objavio IFIMES.
On ističe da se implementiranjem Vašingtonskog sporazuma kroz nekih 5-10 godina može očekivati sasvim druga, bolja sliku Zapadnog Balkana.
Savjet političarima
Gerksaliu ističe da Zapadni Balkan trenutno „ratuje“ na četiri fronta.
Postali smo teret za Evropu.
Gerksaliu
Prvi front je, kako ističe on, korona virus, drugi je ekonomska pandemija, treći je socijalna pandemija, a četvrti je onaj koji najviše ugrožava život na Zapadnom Balkanu, a to je natrpana politička agenda.
– Bolje bi bilo da političari ne proizvode dnevnu političku agendu i da se ne bave prošlošću, nego da imaju viziju ekonomskog razvoja i grade bolju budućnost. Mi smo svi male zemlje i ako analizirate ekonomske indikatore, stvarno su minorni kada je u pitanju poređenje sa ostalim državama Evrope i šire – navodi Gerksaliu.
Ekonomija
Prema tome, kako dodaje on, šta građane Zapadnog Balkana spaja nego da implementiraju ono što su planirali kao budućnost, a to su četiri glavna temelja za ekonomiju: slobodno kretanje roba, usluga, ljudi i kapitala.
– Kako možemo postaviti sve te ciljeve kada, umjesto da eliminišemo, mi gradimo barijere ili se takmičimo ko će više napraviti tih barijera. Od toga se ne živi. Ne postoji samo problem između Beograda i Prištine, tu je problem između Sarajeva i Podgorice, tu je problem između Skoplja i Beograda, između Albanije i Sjeverne Makedonije. Ovi problemi su aktuelni, ali u suštini, to su problemi koji su proizvod politike i nedostatka dijaloga, a ne samih biznismena – napominje Gerksaliu.
Ako je neko napravio 100 koraka naprijed u saradnji, to je, po mišljenju ovog analitičara, poslovna zajednica regije, koja prednjači u odnosu na politiku 100 koraka.
Povjerenje
Gerksaliu dodaje da ne postoji druga alternativa, osim ove da se olakša put saradnje, da se eliminišu barijere, da se povrati pouzdanje i povjerenje između zemalja Balkana.
– Ako mi između sebe ne radimo na tome, nego stvaramo barijere, na koji način ćemo biti strateški partner EU i kako ćemo popraviti percepciju imidža Zapadnog Balkana – pita on.
Ako se analiziraju države EU, kako dodaje Gerksaliu, ni danas nema mnogo ljubavi između njih. On ističe da se mora napraviti presjek, jer ako se i dalje bavimo prošlošću, izgubićemo budućnost.
Mini Šengen
Komentarišući “Mini Šengen”, Gerksaliu ističe da je ranije bilo skepticizma u smislu da on neće funkcionisati, a neko je to najavljivao i kao novu Jugoslaviju. Gerksaliu, međutim, smatra da Zapadni Balkan nema alternative i da je “Mini Šengen” dobar prijedlog.
– Ne treba imati strah od “Mini Šengena”. Možda nekome smeta ime, ali ime nije bitno, da li će to biti CEFTA, ili RCC ili KIF, nije bitno, suština je kako eliminisati barijere na Zapadnom Balkanu i da se jednom zna da je uzaludno čekati političku integraciju u EU. Ako mi između sebe nemamo ekonomsku integraciju, kako mi možemo biti integrirani u EU – upitao je Gerksaliu.
Ističe da ne ide u prilog budućnosti Zapadnog Balkana ako stalno pokušavamo da uljepšavamo prošlost. Svima nama, dodaje ovaj analitičar, treba bolja budućnost, a ta budućnost se gradi kroz ekonomiju znanja, inovacije i vladavinu zakona i prava.
Moderni patriotizam
Gerksaliu je izrazio nadu da će kroz implementaciju Vašingtonskog sporazuma doći do promjene načina i sadržaja govora političara Zapadnog Balkana od folk patriotizma i folklora prošlosti u suštinu dijaloga, ekonomije, inovacija, normalizaciji raznih odnosa među zemljama Zapadnog Balkana i promjene percepcije od regije ratova, sukoba i barijera u region koji pruža perspektivu i vraća povjerenje mladih, koji će graditi budućnost u na ovim prostorima, a ne stalno misliti kako otići vani.
– Moderni patriotizam Zapadnog Balkana je kako graditi bolju budućnost za mlade i zaustaviti masovni odlazak/iseljavanje pametnih i mladih ljudi sa ovih prostora – poručuje on.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu