Centralna izborna komisija BiH je već odbacila skoro 28.000 prijava za glasanje iz inostranstva, a nakon objavljivanja prihvaćenih prijava, još 3.500 ljudi pronašlo je slučajeve potencijalnih krađa identiteta.
Zbog brojnih prijava krađe identiteta spisak registrovanih birača za glasanje izvan BiH prvi put je javnosti bio dostupan, pa su svi građani jednostavno mogli da ukucaju svoje ime i provjere da li su njihovi podaci zloupotrijebljeni. Naravno, svi koje to interesuje.
Kontaminacija
Međutim, upravo zbog velikog broja ljudi koji već godinama ne izlaze na izbore i ne provjeravaju svoje podatke, teško da ćemo moći saznati koliko se njih od 100.000 na biračkom spisku za glasanje van BiH samo prijavilo, a koliko ih uopšte ne zna da će “glasati”.
– Iz dana u dan se otkriva koje su to razmjere malverzacija i onda shvatimo koliko je izborni proces kontaminiran i obesmišljen. Oni koji misle svojom glavom će sumnjati u svaki segment izbornog procesa, jer su nam upravo otkrivanje ovakvih malverzacija pokazale koliko je to zahvatilo svaku kariku u lancu izbrionog procesa – kaže politička analitičarka Tanja Topić.
Smatra da, iako je rok za žalbe na birački spisak iz inostranstva istekao, ovo siguro nije kraj otkrivanja prevara, već će toga biti jako mnogo. Na pitanje kako „natjerati“ više građana da provjeri svoje podatke i uopšte se zainteresuje za izborni ciklus, odgovara da je to jako teško.
– Teško ih je natjerati, ali je sigurno da bi se, kada bi izašao veći procenat ljudi na izbore, ublažile posljedice krađe, prevare i malverzacije. Polovina ljudi ima biračko pravo, a zauzela je neku vrtu nadobudnog stava, jednog ignorantskog odnosa, kao da žive u prostoru gdje ih se ne tiče ni ko će im biti na vlasti, kakvo će imati zdravstvo, kakve će imati život… – kaže Topićeva, dodavši da razumije nezadovoljstvo ljudi, ali smatra da se na ovaj nećin ne može odgovarati na to.
Kritičari
Da li su apstinenti žrtve izborne krađe ili je izborni proces žrtva apstinenata pitali smo i politikologa Darka Kuzmanovića.
– Apstinenti nisu žrtve izbornih malverzacija, nego da je upravo obrnuto. Smatram da je cijelo društvo žrtva parole ”mene politika ne zanima”. Apstinenti su pojedinci ili grupa ljudi koji su svjesni da politika na direktan i indirektan način utiče na njihove živote, ali koji ne žele da uzmu stvar u svoje ruke smatrajući da se to njih prosto ne tiče. Građani koji redovno učestvuju u izbornim procesima i trude se da nešto promijene zapravo su žrtve nezainteresovanosti apstinenata – tvrdi Kuzmanović.
Kaže da je interesantan fenomen da su apstinenti zapravo najveći kritičari vlasti, a da u isto vrijeme ne žele da na bilo koji način učestvuju u političkom životu.
– Po nekom nepisanom pravilu, političke promjene mogu se dogoditi samo ukoliko je procenat izlaznosti na izborima veći od 70 odsto, što se nedavno pokazalo i na primjeru Crne Gore. Ako imamo u vidu da izlaznost kod nas ne prelazi 60 odsto, može se lako zaključiti da su apstinenti ti koji u svojim rukama drže sudbinu ostalih građana i društva u cjelini – rekao je Kuzmanović.
Dodaje da su razlozi apstinencije brojni i variraju od političkih do medijskih, a rješavanju tog problema bi se što prije trebalo pristupiti sistemski, i to kroz proces razvoja demokratske, participativne političke kulture društva u cjelini.
– Istina, proces bi potrajao, ali rezultati rada sasvim sigurno ne bi izostali – zaključio je Kuzmanović
Podsjećamo da su za glasanje iz inostranstva prijavljeni mrtvi, ljudi koji nikada nisu živjeli van BiH, kao i maloljetnici.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu