Uglavnom niko ne pominje da IFES u BiH djeluje već godinama i da ih finansira USAID.
Narodna skupština će danas, na sjednici koja počinje u devet časova, raspravljati o šestom vetu koga je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik uložio za dosadašnjih pola mandata u Predsjedništvu BiH, više nego bilo koji njegov prethodnik u Sarajevu.
Ovaj put, na ledu je Memorandum između Centralne izborne komisije (CIK) i IFES, sa sjedištem u SAD.
Za vlast u Srpskoj predvođenu SNSD taj memorandum je neprihvatljiv iz dva razloga: zaključen je mimo Zakona o postupku zaključenja i izvršavanja međunarodnih ugovora BiH, te CIK i IFES daje nadležnosti koje im ne pripadaju, poput rada na izmjeni izbornog zakonodavstva ili borbe protiv sajber izazova.
– Usvajanje ovakvog „Memoranduma“ bi bio korak unazad u slobodnom i demokratskom provođenju izbora od strane nadležnih organa u BiH te otvaranje mogućnosti direktnog miješanja u izborni proces – naveo je Dodik u obraćanju Narodnoj skupštini.
Pozvao je parlament da, kao i do sada, dvotrećinskog većinom stane iza njega i tako poništi memorandum koji bi u suprotnom važio četiri godine, dakle i za opšte izbore 2022.
– IFES ne može da nanese ni dio štete koliko je nanosi vlast. Kada SNSD nema šta da ponudi građanima RS, onda traže da se zabrani učestvovanje u izbornom procesu onima koji su ih doveli na vlast – uzvratio je šef Kluba SDS Miladin Stanić.
Šef Kluba PDP Perica Bundalo kaže da poslanici ove stranke, kao ni kolege u SDS, neće podržati izjavu Dodika i neće oko toga „praviti neku veliku priču“.
Objašnjava da se pitanje sazivanja posebne sjednice NSRS može posmatrati iz dva ugla.
Jedan je principijelno pitanje i zaštita vitalnog interesa u svim slučajevima kada je član Predsjedništva BiH preglasan.
To je jedan od dva zaštitna mehanizma koja imamo na raspolaganju, uz entitetsko glasanje u PS BiH.
– Drugo je pitanje da li se taj mehanizam uvijek koristi u skladu s potrebama, ili se koristi prečesto, a sve što se prečesto koristi vremenom se omalovaži, potroši. U konkretnom slučaju, stav PDP je da nije bilo potrebe za pokretanjem vitalnog interesa. Moje lično mišljenje je da prvo treba pogledati šta memorandum stvarno podrazumijeva, ima li on težinu i značaj međunarodnog sporazuma, da li on stvarno daje prevelika ovlaštenja IFES, ili je to samo nastavak saradnje koja traje već godinama. IFES je organizacija koja godinama radi sa brojnim zemljama na svijetu i ukoliko je njihova pomoć i saradnja usmjerena ka poboljšanju provođenja izbornog procesa, ona je dobrodošla. Ako to prevazilazi određene okvire onda treba biti oprezan i saradnju svoditi u okvire zakona – kaže Bundalo za Srpskainfo.
Međutim, malo je poznato da IFES već odavno djeluje u BiH kao i na cijelom Balkanu.
Na njihovom sajtu se može pročitati da su im napori bili usmjereni na protekle parlamentarne izbore u Srbiji (na kojima je ubedljivo pobijedio SNS Aleksandra Vučića). a kada je riječ o BiH, pružaju „ciljanu izbornu pomoć u BiH“.
Članica CIK BiH Irena Hadžiabdić istovremeno je članica Odbora direktora IFES.
– U novembru 2017. IFES je izvršio procjenu zloupotrebe državnih resursa (ASR) u BiH, što je pokrenulo rasprave o poboljšanju kreiranja antikorupcijske politike prije opštih izbora u oktobru 2018. IFES je 2019. pokrenuo procenu postupka registracije birača u BiH, ocjenjujući ključne izazove i ograničenja. IFES nastavlja s aktivnostima na poboljšanju postupka registracije birača, propisa o političkim finansijama i podataka o biračkom spisku. IFES trenutno podržava CIK BiH i relevantna državna tijela u rješavanju preporuka u procesu registracije birača, propisima o političkim finansijama i prevenciji ASR. IFES-ov rad u BiH finansira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) – piše na sajtu.
Njihov je nalaz i da je za CIK „posebno zabrinjavajuće nepostojanje nacionalnog tijela koje bi koordinisalo i upravljalo odgovorima na incidente, što je ostavilo CIK bez podrške nadležnih agencija u vezi sa incidentima u sajber bezbjednost“.
Bivši predsjednik CIK BiH Vehid Šehić kaže da je saradnja CIK sa IFES za njega normalna jer je u pitanju organizacija koja se bavi isključivo tehničkom pomoći izbornim komisijama u svijetu.
– Da li je trebalo tražiti neko prethodno odobrenje, ne znam, ali ne vidim ništa sporno jer oni rade na unapređenju izbornog sistema u svim državama svijeta. A svjesni smo činjenice da i mi moramo da mijenjamo Izborni zakon kako bi bio demokratski. Za mene ništa nije sporno jer IFES ne posmatra izbore. Izbore će posmatrati domaći posmatrači, posmatrači političkih stranaka, tako da se oni u te segmente ne miješaju – kaže Šehić za Srpskainfo.
Kada je riječ o optužbama za otimanje nadležnosti, Šehić poručuje da svaka institucija u BiH treba da radi posao u skladu sa svojim ovlaštenjima i da je činjenica da CIK BiH ne bi mogla sve da radi sama.
– Kada je u pitanju finansiranje političkih stranaka, sigurno da treba mijenjati zakon jer u trenutnoj situaciji odjel za reviziju CIK nema kapacitete da može da radi stvarnu reviziju finansijskog poslovanja političkih stranaka. U to se moraju uključiti službe za reviziju, finansijska policija. Kada je riječ o sajber bezbjednosti, možda ima tu nešto što ne bi mogla da radi samo CIK, postoje odjeljenja pri agencijama za provođenje zakona. Ali, ukoliko bi se prešlo na neki vid elektronskog glasanja, onda je potrebna dobra zaštita cijelog procesa – kaže Šehić.
Niko od aktuelnih članova CIK BiH koje smo pozvali nije bio dostupan za izjavu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu