Čitaoci Srpskainfo kažu da je jedan od takvih primjera spomenik u Gornjim Orlovcima koji je podignut na mjestu gdje je Mladen Stojanović sa partizanima dogovarao dizanje ustanka na Kozari.
-Nekada se kod tog spomenika koji je oko šest kilometara udaljen od grada održavao zbor, a sada je skroz zarastao u šumu – piše naš čitalac.
Predsjednik Grdske organizacije SUBNOR Veljko Rodić kaže da je na ovom mjestu zapamtio zbor na kojem su prisustvovali brojni političari, a koji je održan 80-tih godina. Tada je i otkriven spomenik koji je podigao Nacionalni park Kozara.
– Mi smo lane organizovali preko političkih stranaka akciju i uredili to jer je bilo zapušteno. To je značajan spomenik, jer je tu bio gaj u kojem je donesena odluka da se diže ustanak. U Prijedoru je više od 130 spomenika, ne možemo ih sve održavati jer nemamo tolike mogućnosti – tvrdi Rodić.
On smatra da bi mjesne zajednice trebalo da preuzmu na sebe inicijative i organizuju akcije uređenja područja oko spomenika. Rodić objašnjava da je ovaj spomenik na privatnom imanju, koje ne može da uređuje ni vlasnik jer boravi u inostranstvu. On ističe da je i većina ostalih spomenika i spomen ploča na privatnim imanjima.
– Nekada je narod bio počašćen kada za tu priliku može dati parče svoje zemlje i da se tu sagradi spomenik – kaže Rodić.
Tako je i u jednom prijedorskom prigradskom mjestu žena koja je bila u Savezu komunističke omladine Jugoslavije poklonila oko 660 kvadrata zemlje za podizanje spomenika za 33 borca koja su poginula iz ovog mjesta. Za uzvrat je od Saveza boraca svakog mjeseca dobijala takozvano materijalno obezbjeđenje i tu novčanu naknadu je uživala do kraja života.
Problem je nastao u skorije vrijeme kada su nakon njene smrti djeca podijelila imanje i prodala zemlju na kojoj je spomenik. Načelnik Odjelenja za boračko-invalidsku zaštitu grada Prijedora Mišo Rodić kaže da je zbog ovog slučaja SUBNOR sa novim vlasnikom zemlje završio na sudu. Prema njegovim navodima novi vlasnik zemlje traži da se spomenik izmjesti sa njegovog imanja, a SUBNOR da se parče zemlje na kojem je spomenik prepiše u njihovo vlasništvo.
– Problem je što se u bivšem sistemu ništa nije upisivalo kao sad u gruntovnicu i katastar pa se desi da novi vlasnici traže izmještanje spomenika, ali to je samo jedan slučaj u Prijedoru. Više je onih što to poštuju zbog očeva i djedova koji su to poklonili za dizanje spomenika – navodi Rodić.
On objašnjava se godišnje iz budžeta grada Prijedora izdvoji 10.000 KM za održavanje spomenika.
– SUBNOR odredi prioritete, jer se ne može svake godine sve odjednom uraditi, pokosimo tri, četiri mjesne zajednice to ne održava mi opet moramo intervenisati. Sela su opustjela, nema boraca koji su to održavali. Prije su se seljaci otimali da kose oko spomenika za stoku, ali sada nema ni stoke – tvrdi Rodić.
On navodi da su u Gradskoj upravi razmišljali da dogovore sa javnim preduzećima i školama da preuzmu održavanje pojedinih većih spomenika koji su izvan grada. Rodić kaže da je 10.000 KM iz budžeta namjenjeno za odražavanje spomenika iz Drugog svetskog, ali i odbrambeno – otadžbinksog rata kojih ima 52 po prijedorskim mjesnim zajednicama.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu