Za svaki kilogram otkupljenog povrća, proizvedenog u RS, otkupljivači će dobiti po 10 feninga. Na javni poziv, objavljen u prošli četvrtak, javilo se, kako saznajemo, desetak fabrika za preradu povrća, trgovačkih lanaca i izvoznika, a neki od njih su premni da otkupe i po nekoliko hiljada tona povrća. Otkup počinje u petak.
Za povrtare je to dobra vijest, mada strahuju da stigla prekasno. Prethodnih dana svjedočili smo, naime, potresnim scenama sa polja i pijaca. Proizvođači povrća u Semberiji su zaoravali čitava polja kupusa i tone krastavaca bacali u kanale, a oni koji su pokušavali nešto prodati spavali bi po tri, četiri noći na kvantašnoj pijaci, čekajući kupce, da bi, na kraju, kući donijeli stotinak maraka.
Problemi nakon berbe
Slična je situacija i u Lijevče polju. U Mašićima, najvećem ljevčanskom selu, mještani već generacijama proizvode ogromne količine povrća, i po tome su rekorderi u ovom dijelu RS. Veso i Drena Ninić sa svojom brojnom porodicom nekoliko puta sedmično beru povrće u plastenicima i na otvorenom, ali tek nakon berbe nastaje najveći problem.
– Nemamo stalnih kupaca niti možemo robu prodati po prihvatljivoj cijeni. Mnogo puta smo bacali ili uopšte nismo brali paradajz ili papriku, da bismo izbjegli troškove branja. Interventni otkup je dobra vijest. Otkupljivači nas za sada nisu kontaktirali, ali čak i ako oni ne otkupe povrće s našeg imanja, otkup će temeljito promijeniti stanje na tržištu, pa ćemo naše povrće lakše prodati na pijacama – kaže Veso Ninić.
Dodaje da u ljevčanskim selima ima mladih koji žele raditi, proizvoditi hranu i tu živjeli. Ostali bi na selu samo kada bi imali zagarantovan otkup.
Bez zaštitne cijene
I Anka i Drago Prtić iz sela Božići kod Kozarske Dubice nadaju se da bi interventni otkup i za njih mogao biti spas u zadnji čas. Oni su zatrpani bijelim lukom; proizveli su pet tona ovog povrća, a nisu prodali. Ni njih otkupljivači još nisu kontaktirali, ali oni spremno čekaju poziv.
U Ministarstvu poljoprivrede RS nemaju informaciju da li je neko od otkupljivača ili izvoznika hrane u RS zainteresovan za otkup bijelog luka. Potvdili su, međutim, da neće biti najniže „zaštitne“ cijene za otkup povrća. Otkupljivači će dobiti po 10 feninga za kilogram otkupljenog povrća, a koliko će to povrće platiti poljoprivrednijku stvar je dogovora, poručuje portparol Ministarstva Aleksandar Macanović.
– Cilj je da se otkupi tržišni višak povrća koji je nastao, a pitanje cijene odrđene vrste povrća je stvar dogovora između proizvođača i otkupljivača – kaže Macanović.
Kome ide kajmak
Poljoprivrednici strahuju da bi oni, uprkos dobrim namjerama Vlade RS, mogli ostati kratkih rukava, a da će kajmak pokupiti trgovci. Jer, povrtari su usred avgusta već pritjerani uz zid pa moraju povrće dati pošto-poto, samo da ga se riješe i bar malo smanje gubitke.
Otkupljivačima je ovo prilika za solidnu zaradu. Na primjer, jedan prijavljeni je iskazao interes za otkup 3.000 tona povrća, što znači da bi od države mogao dobiti 300.000 KM, a od poljoprivrednika jeftino povrće.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu