U Srbu je 27. jula 1941. godine počeo oružani i organizovani otpor ustaškom režimu nakon mnogobrojnih i masovnih zločina koji su počinjeni nad Srbima – podsjetio je Linta.
On je u saopštenju ukazao da je u pitanju bila natčovječanska borba krajiških Srba za goli život i slobodu jer im je prijetilo potpuno fizičko uništenje, saopšteno je iz Informativne službe Sveza Srba iz regiona, čiji je linta predsjednik.
– Ustanak je istog dana 27. jula, u dogovoru sa ustanicima u Srbu, podignut na području više zapadnokrajiških opština, i to Drvaru, Glamoču, Grahovu, te na Kozari i Grmeču – naveo je on.
Linta je napomenuo da je režim nekadašnjeg predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana ukinuo Dan ustanka kao državni praznik i da je time samo potvrdio da nastavlja politiku NDH i Ante Pavelića.
On je istakao da većina Hrvata smatra da Srbi u Srbu nisu vodili antifašističku borbu.
– Mnogi u Hrvatskoj smatraju da je mjesto Srb središte antihrvatske politike i da je proslava Dana ustanka kao antifašističke borbe uvreda za hrvatski narod – dodao je Linta.
Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj se promoviše vrhunska laž da su Hrvati najmasovnije od svih naroda bivše Jugoslavije učestovali u antifašističkoj borbi.
– Dobro je poznato da je većina hrvatskog naroda učestovala u oružanim snagama NDH i da su Hrvati u značajnijem broju počeli da stupaju u partizane tek 1944. godine kada je već bio poznat ishod Drugog svjetskog rata – dodao je on.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu